Promina

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) četvrtak, 11.10.2007. Arheološki lokaliteti u Promini I dio Većina putnika koje put nanese u Prominu, doživljava naš kraj kao pustoš, te sudeći prema današnjem broju stanovnika zaključuju da je ovo uvijek bio nenaseljen i siromašan kraj. Svi ti zaključci proizlaze iz nedovoljnog poznavanja naših krajeva, kako putnika namjernika, tako i većine današnjih stanovnika Promine. Koliko je bio bogat život u Promini, svjedoče nam mnogi arheološki lokaliteti, koje nažalost zub vremena i nebriga obavijaju sve većim velom tajne i zaborava. Ukoliko sada pokušate potražiti na internetu podatke o arheološkim nalazištima u Promini, malo će te toga pronaći. Prije nekoliko godina, na drnis.net-u, mogao se pronaći zanimljiv tekst koji se bavio arheološkim lokalitetima u cijeloj drniškoj krajini, pa tako i Pormini. Pregledavanjem svoje arhive sa temama iz prošlosti Promine, pronašao sam taj dokument. Odlučio sam ga objaviti podijeljena u nekoliko postova, odnosno obraditi svako prominsko selo posebno. Najveće naselje u Promini prije više od 2000 godina bilo je u blizini današnjih Puljana, točnije iznad Ćorića jezera i slapa Manojlovac. Evo što nam donosi tekst sa drnis.net-a o selu Puljane: Anticki lokalitet u selu Puljane nalazi se na istom položaju kao Gradina u Puljanima, predrimskom Burnumu. Dolazak Rimljana ovdje nije poremetio kontinuitet naseljavanja već je Gradina nastavila i dalje živjeti. Razlog tome je svakako blizina rimskog logora na suprotnoj strani rijeke ali i laka pristupačnost Gradini sa istočne strane. Arheolog Alačević u prvom broju splitskog Bulletina donosi natpis pronađen 1869. Godine na samoj Gradini. Radi se o nadgrobnom natpisu konjanika ala Claudie pomoćne jedinice koja je na ovom području boravila tokom I stoljeća nakon Krista. Neobičnost ovog natpisa je u tome što se spominje i njegova žena, a poznato je da se u to doba rimski vojnici nisu smjeli ženiti. TI CLAVDIVS Ti. Claudius TI F QVARTAT Ti. F(ilius)Qvartat(us) CLAVA EQVE Clau(di)a Eqve(s) ANN XXXV S Ann(orum) XXXV S(ibi)et PELSONIAE Pelsonae (filiae) Ter TVLLAE VXO tulae uxo(r) T F I T(estamento) f(ieri) i (usit) Claudius je u vrijeme smrti očito još bio u službi i imao je tek 35 godina. Rimski vojnici su u blizini svojih vojnih postaja uobičajeno imali žene sa kojima su legalizirali bračni odnos tek nakon umirovljenja kao veterani. Odaklen presedan u ovom slučaju s nadgrobnog natpisa, teško je reći. Rješenje je možda i u čitanju Claudia eqves, jer prema literaturi taj dio nije bio baš najčitljiviji pa su neki autori predlagali čitanje Claudia Aeqvo, odnosno da je pokojnik bio iz grada Aequm-Čitluk kod Sinja koga je podigao car Klaudije. Bilo kako bilo, na gradini u Puljanima odvijao se život paralelno sa životom u vojnom logoru (Burnum). Seljaci obližnjih Puljana oduvijek su bili opterećeni sa traganjem za nekakvim velikim količinama zlata koje su tu navodno zakopane. Vrijedni arheolog-amater G. Urlić-Ivanović, koji je krajem prošlog stoljeća detaljno prokrstario cijeli teren Promine, doznao je iz razgovora sa seljacima za mnogo nalaza do kojih su oni dolazili u svojim mnogobrojnim potragama za zlatom. Tako su oni njemu spominjali: Oglavine stupova, posuđe, oružje, dva znamenita sarkofaga, te na kraju na finoj mramornoj ploči bass-relief sa slikom kralja i kraljice sa krunom na glavi i ornatom() zlatnim ili kakvog drugog vladara. Reljef sa prikazom žene i muškarca mogao bi biti stela s prikazom dvaju pokojnika sto je cesto u rimskom vremenu. Obilazeci selo Puljane Urlić-Ivanović je u kuci I Šundova pronašao i ulomak natpisa s razbijenog rimskog žrtvenika. Nažalost natpis nije prepisao. (Ja sam pronašao ovu kuću (njene ostatke) u Puljanima. Kuća je u ratu uništena, a netko je nakon rata odvezao kamen, tako da od natpisa danas nema nikakvih tragova op.a.) Danas obilazeći Gradinu u Puljanima može se naći ulomaka rimskih tegula što je uočio još W. Buttler vršeći istraživanja na Gradini 1931. godine. Legende kazuju o postojanju rimskog mosta na ovom odsječku rijeke. Međutim, za to nema prirodne logike, iako je nekakav lokalni prijelaz manjeg značaja možda i postojao. Vezano za ovaj dio rijeke postoji i priča o željeznim obručima uzidanim u litice kanjona kao dijelovima visećeg mosta između nasuprotnih obala. Obručeva danas nema i ta priča je također diskutabilna. Tekst je napisao prijeratni kustos drniškog muzeja, Dušan Rašković, a bio je objavljen na www.drnis.com-u. Izvorni post, nalazi se pod linkom: http://blog.dnevnik.hr/promina/2007/10/1623378761/arheoloski-lokaliteti-u-promini-i-dio.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) petak, 12.10.2007. Arheološki lokaliteti u Promini II dio-Mratovo Nekad je mratovsko groblje- groblje kod sv Martina, bilo okruženo stoljetnim hrastima. Kako je ponestajalo mjesta za grobove, mještani su često iskorjenjivali stare hraste, i na tim mjestima gradili grobnice. Koliko su bili veliki i stari hrasti, svjedočio mi je jedan moj prijatelj iz Mratova. On i njegov kum odlučili su graditi zajedno grobnice, na mjestu gdje se nalazio jedan stari truli hrast. Vađenje korjenja nije bilo nimalo lako. Ispod korijena čekalo ih je iznenađenje; Otkrili su kostur čovjeka koji je toliko bio sačuvan, kao da je jučer pokopan i nije mu falio niti jedan zub Hrast koji su iskorijenili bio je star preko tristo godina, a rupa koja je ostala nakon njegova vađenja bila je toliko velika da su na tom mjestu sada dvije grobnice. Evo nastavka teksta objavljenog pod prethodnim postom: Oko crkve sv. Martina u plodnom mratovskom polju nalazi se lokalitet s kontinuitetom od neolita do srednjeg vjeka. Neolitski ostaci neprestano se pronalaze kopanjem grobnica, dok je srednji vijek posvjedočen nalazima ostruga od željeza i nekoliko izuzetno velikih zlatnih naušnica. Okolnosti nalaza ostruga i naušnica su sasvim zanimljivi. Prilikom dogradnje prednjeg dijela crkve 1841. godine izvađen je stoljetni hrast star 362 godine. Pod hrastom su bila tri nivoa grobova, a u posljednjem nivou grobni nalazi. Antičku fazu lokaliteta ne dokazuje poznati natpis A. Centiusa iz Areca, koji je naknadno donesen kao građa jednog od grobova, već rimski grobovi sa spaljenim pokojnicima slučajno nađeni prilikom popravka seoskog puta. Tom prilikom uz spaljene pokojnike našlo se i grobnih priloga. Pronađeno je sedam raznih staklenih posuda, jedna zemljana posuda, ulomci dviju lucerni i dvije rimske fibule. Nekoliko stotina metara na istok od grobljanske crkve nalazi se lokalitet Megdančić, neobrađena livada sa desetak velikih kamenih blokova koji tek izviruju iz zemlje. Možda se radi o kasnosrednjovjekovnoj nekropoli sa stećcima. U širem području Mratova lijeva obala Krke bogata je kasnosrednjovjekovnim lokalitetima. Tu su dva srednjovjekovna kastruma Nečven i Bogočin sa pripadajućim nekropolama stećaka. Kod Bogočina u zaselku Bagići su se svojevremeno nalazila tri stećka u obliku škrinje, i kod Nečvena križ sa reljefom jelena i polumjeseca. Kod Nečvena se nalaze ostaci temelja manje crkvice. Ovdje su pronađena i dva srednjovjekovna ornamenta sa zvijezdom u sredini. Svako novo kopanje grobnica u groblju sv Martina, trebalo bi se obavljati sa posebnom pažnjom, jer tko zna koliko za arheologe zanimljivih predmeta može završiti u krivim rukama Izvorni post, nalazi se pod linkom: http://blog.dnevnik.hr/promina/2007/10/1623387812/arheoloski-lokaliteti-u-promini-ii-diomratovo.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) subota, 13.10.2007. Milijun kuna za Prominu Prije dva dana na web stranici Radio Drniša, pronašao sam članak vezan za Prominu pod naslovom: S milijun kuna prikupljenih međusobno četrdesetak Prominjana koji žive u Zagrebu uredili su Gospu Čatrnjsku u Lukaru i prostor oko crkve Sv. Roka u Čitluku Prije nekoliko dana, točnije 07.10.2007. u Čitluku je svečano otvoren novouređeni trg ispred kapele sv Roka. Bila je to prigoda da fra Šime uruči zahvalnice svima onima koji su mu pomogli urediti trg, ali i prilika za još jednu zahvalu svima onima koji su pomogli urediti crkvu Gospe Čatrnjske. Evo nekoliko citata iz teksta Matilde Jelčić, novinarke Radio Drniša: U radove je utrošeno oko 500 tisuća kuna a zajedno smo se dogovorili na koji način urediti prostor oko crkve. Riječ je o novcu kojega su prikupili Prominjani koji žive u Zagrebu a htjeli su nešto učiniti za svoj rodni kraj, kazao nam je Prominski župnik fra Šime Nimac. Koliko su raseljeni žitelji Promine vezani uz rodnu grudu govori i činjenica da je uređenje trga uz crkvu Sv. Roka u Čitluku već druga ovakva akcija. Naime, za blagdan Male Gospe 08. rujna u novom ruhu predstavljena je i Gospa Čatrnjska u Lukaru. - Postavljen je novi mramorni pod od 250 kvadrata, izmijenjen je inventar crkve, uređeno je kameno predvorje kao i samo groblje uz crkvu. I ove radove su u visini od 500 tisuća kuna financirali Prominci iz Zagreba. Njih 40-tak doniralo je čak milijun kuna, a sveukupno radovi su potrajali godinu dana, naglasio je fra Šime. Članak Matilde Jelčić se mogao pogledati pod linkom na web stranici Radio Drniša....ali on nažalost više ne postoji u 2017. godini. Kad su započeli radovi uređenja kapele sv Roka, napisao sam post na tu temu. U tom postu možete pogledati kako je okoliš kapele izgledao tada, i kako je prema nacrtu trebao izgledati novi trg. Post se nalazi pod linkom. http://blog.dnevnik.hr/promina/2016/12/1632056115/srijeda-06122006-ureduje-se-dvoriste-ispred-sv-roka-u-citluku.html Izvorni post, nalazi se pod linkom: http://blog.dnevnik.hr/promina/2007/10/1623395363/milijun-kuna-za-prominu.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) ponedjeljak, 15.10.2007. Arheološki lokaliteti u Promini III dio-Lukar Područje uokolo crkve Gospe Čatrnjske, najčešće nas podsjeti na bogatu arheološku baštinu Promine. Ukoliko i danas na putu iz Lukara, dvadesetak metara nizbrdo cestom, nakon zvonika Gospe Čatrnjske pogledate pozornije gomilu odbačenog građevinskog materijala i raznog otpada sa lijeve strane puta uočit će te u obrušenoj padini, ploče grobnice iz vremena turaka (kako neki kažu). Nasuprot tog groba-preko asfaltnog putanedavno je netko iskopao novu grobnicu, i njenim se kopanjem također ušlo u jedan jako star grob. Sjećam se da su još prije rata, neki prilikom kopanja grobnica na južnom dijelu groblja, na potezu od mrtvačnice prema čatrnji naišli na dubini od jedan metar na zidove neke građevine duge desetak i široke skoro jedan metar- Da li je netko to kasnije istraživao nije mi poznato. Uglavnom, ta je pozicija danas cijela prekrivena novosagrađenim grobovima. Jednom mi je otac pričao kako je netko u Lukaru prilikom obrade polja slučajno naišao na grobnu ploču. Kad su je podigli u grobnici su pronašli pokojnika u sjedećem položaju, a ispred njega obješene komaštre i bronzin. Sve što je pronađeno u grobnici, navodno je završilo u nekom muzeju, ali mi nije poznato kojem. Fra Ivan Maletić nam u svom tekstu objavljenom na internetu pod nazivom Promina za Lukar navodi slijedeće: U 9. ili početkom 10. stoljeća postojala je u Lukaru, starohrvatska crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji, kasnije nazvanoj Gospa Čatrnjska - po čatrnji (bunaru) uz crkvu u kojoj je izvor voda. Padom Knina (28. V. 1522.), Turci zauzimaju i Prominu. Iz njihovih dokumenata saznajemo da je tada u Promini bilo pet rimokatoličkih crkava (Lukar, Mratovo, Necven, Oklaj i Babodol). Iz izvješća skradinskog biskupa fra Tome Ivkovica iz 1630. o visovačkim župama Skradinsko-kninske biskupije nalazimo i župu Otiblic (Hotiblic; Supelic), mjesto danas nazvano Šuselj, koja je obuhvaćala teritorij sadašnje župe Promina. U njoj je po tom izvješću tada bilo 140 katoličkih obitelji te 5 srušenih crkava. Istu župu nalazimo i u mletačkim spisima iz godine 1626. Evo i nastavka već spomenutog teksta iz prethodnih postova na temu arheologije Promine: U selu Lukar kod crkve sv. Gospe Čatrnjske u mjesnom groblju, nalazi se također slabo istražen arheološki lokalitet s dugim kontinuitetom od antike do srednjeg vijeka. Na istočnom rubu groblja čak su i pokušana manja arheološka istraživanja koja zbog nedostatka novca nisu nikad završena. Prilikom radova naišlo se na sklop zidova nekakve antičke građevine, ali bez nalaza kojima bi mogli datirati lokalitet. Jedino što bi se moglo izdvojiti jeste ulomak rimske posude s natpisom Q Clodi Ambrosi. Prilikom popravka crkve 1989. godine u temeljnom zidu s zapadne strane pronađen je ulomak ornamenta obrađen s obje strane, rađen od nekvalitetna bijelog kamena. Na fragmentu s jedne strane sačuvana je jednostavna struktura s dva reda utora unutar koje je stilizirana palmina grančica, a s druge strane tri kraka šestokrake zvijezde. Pored toga, ovdje je 1896. Zabilježen nalaz ulomka pluteja sa predstavama golubice i jelena. Ove nalaze možemo smjestiti u starokršćanski period kao dijelove starokršćanskog sakralnog objekta koji se nalazio na istom mjestu suvremene crkve. Gradina Šušelj koja se nalazi neposredno iznad lokaliteta morala je imati veliki značaj u predrimskom vremenu. Njen prostrani pitomi plato koji danas sluzi kao oranica omogućavao je život većem broju stanovnika. Gradina je dominirala širokim prostorom unaokolo i najpogodniji je strateški položaj na cijeloj prominskoj visoravni. Ipak, na gradini se ne nalazi antičkih ostataka, sto bi moglo značiti da nije nastavila živjeti za vrijeme rimske dominacije. Susjedna gradina u zaselku Čuline koja naizgled daje mnogo manje mogucnosti, bogata je nalazima krhotina rimskih posuda i sasvim sigurno nije prekidala kontinuitet života nakon rimskih osvajanja. Strateški značaj gradine Šušelj počeo se ponovo koristiti tek u srednjem vijeku, kada je ovdje egzistirao castrum Hotiblich, poznat iz povijesnih izvora. Izvorni post, nalazi se pod linkom: http://blog.dnevnik.hr/promina/2007/10/1623408088/arheoloski-lokaliteti-u-promini-iii-diolukar.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) srijeda, 17.10.2007. Arheološki lokaliteti u Promini IV dio-Oklaj Prije dvije godine prijatelj mi je pokazao u Dizdarima mjesto na kojem su zasadili novi vinograd. Nedugo nakon što su traktorom krenuli preoravati zemlju, naišli su na grobnicu. Prema njegovoj priči, mjesto na kojem već ima vinograd (susjedna parcela), nekad je bilo tursko groblje Navodno su u grobnicama koje bi oranjem vinograda slučajno otvorili pronalazili razne sabljenoževe Sve bi pronađeno vratili u zemlju i zakopali. Ova lokacija nije nikad arheološki ispitana, a nalazi se pedesetak metara južno od rimskih termi koje se spominju u niže navedenom tekstu. Evo nastavka teksta iz prethodnih postova: Oklaj Sudeći prema brojnosti nalaza i prostranosti koju zauzima najznačajniji je antički lokalitet prominske zaravni. Oklaj je i u novijoj povijesti uvijek bio središte cijelog kraja. 1882. godine, kada je dalmatinski sabor donio odluku o osnivanju prominske općine, Oklaj je bio njen administrativni centar. Antički ostaci skoncentrirani su u jugoistočnim dijelovima naselja. Lijevo od puta Drnis-Oklaj, kod kuće Džepina, nalazi se kompleks antičkih zgrada i ostaci rimske nekropole. Kada se govori o Promini, neizbježni entuzijasta G. Urlić-Ivanović je ovdje krajem prošlog stoljeća intenzivno obilazio teren i na osnovu njegovih bilježaka danas je sačuvano niz podataka o lokalitetu. U splitskom Bulletinu, on je 1890. Godine objavio članak u kome se govori o rimskim iskopinama u Oklaju. Odbacujući očite nevještosti i amaterizam kod autora, neosporne su činjenice koje se navode u članku, kojima je on sasvim sigurno bio svjedok. Na 2.5 m dubine zidovi od sitna duguljasta škriljevca,sila različite vrste opeke,zid debeo 2 m,uski hodnik koji vodi do vodenjače (za kupaonicu autor upotrebljava izraz vodenjača),fino okrečena pod površinom 2 m. Opisujući kupaonicu G. Urlić-Ivanović navodi da je bilo popločano četvrtastim i okruglim opekama od bjelkastog finog materijala, širine 4 i 7 cm.Nedaleko kupaonice pronađena je i opeka sa natpisom firme Pansiana. Sljedeće 1891. godine Urlić-Ivanović u Bulletinu ponovo piše o istom lokalitetu. Negdje u prostoru iste građevine opisuje sličnu okruglu prostoriju istih dimenzija kao kupaonicu iz 1890. godine, ali ovo s hipokaustom: "krug naslonjen na 10 stupova, svaki ima 10 cigala". Cigle suspenzorija su vjerojatno bile okrugle. Hipokaust je imao: "pod od četvrtastih ploča sa natpisom firme Q Clodi Ambrosi". Ostaci arhitekture i pripadajuće nekropole koja je kasnije pronađena, sudeći po Urlićevu opisu i današnje situacije na terenu, šire se daleko u oklajsko polje i prema susjednom selu Razvođu, o kome će rijeci biti naprijed. Članak iz 1890. godine spominje i natpis pronađen nedaleko od ovog lokaliteta, objavljen 1888. godine. Radi se o fragmentarnom odlomku većeg natpisa koji je možda istog sadržaja kao natpis pronađen kod izvora Bunarača u prominskom selu Razvođe. VOLVS L(ucio) Volusio NINO Saturnino leg(ato) PR C C propr(aetore) C(ai) C(aesaris) Spominjanje Lucija Volusija Saturnina, namjesnika provincije Dalmacije od 29. do 40. godine na dva natpisa u razmaku od 3 km (Oklaj i Razvođe), ne mora značiti da je tekst oba natpisa istovjetan, ali ulomak iz Oklaja je toliko okrnjen, da osim imena namjesnika ne daje drugih podataka. "Mnoštvo rimskih grobova" koje spominje G. Urlic-Ivanovic u gore navedenom članku iz 1890. godine, prostiru se na istočnu stranu lokaliteta. Bez arheoloških istraživanja teško je išta govoriti o položaju nekropole, ipak 1909. godine slučajno su pronađena tri rimska groba sa spaljenim pokojnicama u kamenim urnama. Grobove je pronašao mještanin S. Džapo i već su bili pretraženi. Grobni inventar sastojao se od nekoliko izuzetno važnih nalaza: staklene posude kojoj je nedostajao grlić s natpisom na dnu, trbušastog balsamaria sa širokim otvorom i male posudice u obliku boga Bess s otvorom u glavi. Inventar ovih grobnih nalaza nalazi se danas u Arheološkom muzeju u Splitu. Datiranje fragmenata natpisa s spomenom namjesnika iz Oklaja je prva polovina I stoljeća, dok datiranje ostataka rimske zgrade i susjedne nekropole, s obzirom na posude s firmom Q. Clodi Ambrosi i Pansiana i grobne nalaze s posudice u obliku boga Bess, moglo bi biti II ili III stoljeće. Bradata groteksna figura Besa sjedi na okrugloj profiliranoj bazi. Prednji dio figure je nag. Drška je zakačena za ušice na ramenima, a njeni izvijeni krajevi napravljeni su u obliku barskih ptica. Otvor posude je kalota tjemena. Visina posude je 7 cm. Nalaz ove brončane vaze svjedočanstvo je sinkretizma Besa i italskog boga Silvana izvršenog tokom II stoljeća nakon Krista. Tada su se u Italiji počele proizvoditi ovakve posude i evo jedna je dospjela na Prominu u Oklaj. Pored figure boga Bess zanimljiv je grobni prilog staklene posude s natpisom na dnu. Natpis je ugraviran uokrug dna: VICTOR AVGVOSTOR FEL Victor(iae) Augustor(um) fel(iciter) V P Do Victor sa lijeve strane ugravirana je palmina grančica, a s desne vijenac. Sa strane je ugravirano V P. Neki to tumače kao V(ictoria) P(artorum) i atribuiraju imperatorima Septimiju Severu i Karakali, a neki kao V(ota) P(ublica) bez preciznije datacije. Nalazi iz Oklaja garantiraju svakom arheološkom istraživaču bogatstvo nalaza i točno lociraju najvrednije položaje za iskopavanje, tako da bi se u budućnosti s malim sredstvima došlo do značajnih otkrića i odgovora na pitanje odnosa ovog kraja s Burnumom. Izvorni post, nalazi se pod linkom: http://blog.dnevnik.hr/promina/2007/10/1623421232/arheoloski-lokaliteti-u-promini-iv-diooklaj.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) petak, 19.10.2007. Arheološki lokaliteti u Promini V dio-Razvođe Razvođe je selo 3 km istočno od Oklaja. Zajedno s Oklajem i sljedećim selom Velušic čini neprekinuti niz antičkih lokaliteta. Razlog tome trebamo tražiti u povoljnom geografskom položaju ovih sela. Ona su smještena na rubovima plodnih polja u prisoju pod južnim padinama planine Promina. Razvođe je najpoznatije po nalazu terminacijskog natpisa pedesetak metara na sjever od puta Drniš - Oklaj, kod izvora Bunarača. VLLIVS-T Vibullius T rib(unus) G VII-ET-L-SAL leg(ionis) VII et L SAL(vius) M-SVETO-CE M(arcus) Sveto Cen VRIONES-LEG X turones leg(ionis) XI DICES-DATI-EX iudices dati et OMVENTIONES-A comventione a OLUSIO-SATVR L(ucio) Volusio Satur NO-LEG-PRO-PR ni no leg(ato) pro pr(aetore) AESARIS-AVG C(ai) Caesaris Aug(usti) MANICI-INTER Germanici inter Dakle po odobrenju namjesnika Lucija Volusija Saturnina, komandant legije VII Vibulius zajedno sa centurionima legije XI Lucius Salviusom Markusom Sveto, izvršili su presudu o podjeli zemljišta između Mjesto gdje je trebalo pisati između koga je podjela izvršena je otučeno i taj zasigurno najvažniji podatak ostaje tajna. Vjerojatno se radi o raspodjeli zemljišta plemenskih zajednica koje su ovdje bile u sporu. Možda se radi o sporenju prava na korištenje izvora Bunarača kod koga je natpis nađen ili o podjeli između područja legije XI i nekog plemena ili privatnog imanja. Lucije Volusije Saturnin bio je namjesnik provincije Dalmacije u periodu prije 29. godine do oko 40. godine nakon Krista. On je izvršio podjelu između Nedita i Korinjana u Karinu, između Onastina i Nerestina u Poljicima, tako da je i ovaj kamen moguca plemenska podjela. Koja bi to plemena mogla biti teško je reci. Prema davnašnjim saznanjima ovdje su egzistirale dvije plemenske zajednice, Burnisti zapadno i Prominjani istocno od mjesta natpisa. Nesto dalje na jug bili su Varvarini i Skardonitanci. Odgovor je ipak možda u nepoznatim zajednicama ciji su centri bili na zapadnoj gradini Šuselj ili na Bibića ili Cupića gradini na jugoistoku. Treba reci da i teritorij prominskih sela zavrsava u Razvodju i da sljedece selo Velusic spada u uze drniško područje. Razvođe je granično selo prominske općine, a ono je i prirodna vododjelnica rijeka Krke i Cikole, sto govori samo ime sela. Pored nalaza terminacijskog natpisa ovdje negdje su braca Đuro i Jovo Pokrajac 1898. godine pronašla "brončanu krasnu grupu sastojeću od dva tigra, te jednu sredovjecnu komostru i jedan sredovjecan mac iz kasnijeg doba". Broncani tigrovi sasvim sigurno potječu s nekog antičkog lokaliteta u selu i uz figuru boga Bess govore o ukusu, civilizacijskim potrebama i kulturnim i trgovačkim vezama antičkih stanovnika Promine s antičkim centrima na obali i preko obale u Italiji. Posljednji lokalitet u Razvodju nalazi se na stotinjak metara južno od ceste Drniš-Oklaj, kod kuća Klepo. Ovdje i danas stoji "in situ" antički sarkograf velikih dimenzija. Tijelo sarkografa ukopano je u zemlju, a iznad u nivou okolnog terena je poklopac probijen s juzne strane. Dimenzije poklopca su: duzina 2,70 m, širina 1,42 m, i visina 0.50 m. Poklopac ja na dvije vode s akroterijama u uglovima i na sjevernoj strani natpisnim poljem kojem su slova potpuno izlizana, bez ikakvih tragova. Nedaleko sarkografa 60 metara na sjever pronađen je 1892. godine nadgrobni natpis, tako da se moze govoriti o rimskoj nekropoli na ovom lokalitetu koga narod naziva Grudine, a šire područje Bristovača: CVILRN INFELIC SIME ET O MAXIM SECVNDI Natpis je očito nadgrobni, ali ga je nemoguće dešifrirati Arheološki lokaliteti Promine danas nisu nikome zanimljivi za istraživanje. Općina Promina još je daleko od dana kad će sama moći financirati ili na bilo koji način moći pomagati takva istraživanja. Vjerojatno će proći još jako puno vremena dok spoznamo vrijednosti koje nam pruža naša bogata arheološka baština Pitanje je koliko će arheoloških lokaliteta do tada biti zaštićeno ili ostati sačuvano od propadanja uzrokovanog ljudskim nemarom Izvorni post, nalazi se pod linkom: http://blog.dnevnik.hr/promina/2007/10/1623432874/arheoloski-lokaliteti-u-promini-v-diorazvode.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) petak, 26.10.2007. Tek samo ćakule Zadnjih nekoliko dana nisam napisao niti jedan post. Kako se većina zadnjih postova bavila prošlošću (koja izgleda malo koga zanima), tako je i broj komentara pao, i baš mi je to zatišje u ovom trenutku odgovaralo. Puno je lakše otvoriti Blog i vidjeti da taj dan nitko nije za nešto optužen kriv da ni ja nisam nikome stao na žulj.nema negativne energije. Istina nije se puno toga značajnog niti dogodilo zadnjih dana u Promini a možda i jeste Zavisi iz kojeg kuta se gleda. Evo nekih zanimljivih ćakula: Prema nekim ćakulama uskoro se u Miljacku prima dvoje radnika (čini mi se dipl.ing elektro struke i tekničar strojar ili električar).Natječaj po običaju nećete nigdje pročitati nego će se po običaju od 2004. od nekud stvoriti novi ljudi ali čisto sumnjam da će to biti Prominci. To su naravno samo ćakule ali tako se ćakulama zadnje četiri godine zaposlilo desetak ljudi (a nitko iz Promine). Tko ima volje i želje neka se maksimalno politički angažira idu izbori.. vrijeme kad zapošljavaju oni koji (možda) odlaze, ili nakon izbora oni koji će tek doći Ako mislite zvati Miljacku i pitati o čemu se radi tu ste odmah promašili za Vas onda taj posao sigurno nijePonavljam da su to samo ćakule nekih ljudi iz Knina koji se za koji dan spremaju zaposliti u Miljacki Na web stranici Šibensko-kninske županije može se pročitati da je općina Promina od EU fondova (ako se ne varam) dobila 300.000,00 kuna za asfaltiranje lokalnih cesta. Koje će se ceste asfaltirati, nije mi poznato. Osnovna škola Oklaj za informatiku ima sedam računala od kojih šest nije ispravno. Dobio sam prije mjesec dana obećanje iz koncerna Končar za donaciju tri rashodovana računala ali za sada od obećanog ništa. Tko može pomoći u nabavi računala dobro bi došao. Znam da su se donatori istrošili na crkvu u Lukaru i sv Roka ali valjda je ostala još koja kuna i za obrazovanje. Oklaj od ponedjeljka opet ima dva kafića. Makelja je nakon temeljite obnove opet otvorio svoj kafić, i sad će naravno konkurencija dovesti do povećanja kvalitete ugostiteljstva u Promini. Prema nekim ćakulama u Oklaju bi se uskoro mogla otvoriti još jedna trgovina, i još jedan kafić Prije desetak dana dobili smo novi kiosk Tiska koji je puno ljepši u odnosu na prethodni. Maloprije sam na žagri primjetio stotinjak novih kontejnera, za koje je iz proračunu općine Promina izdvojeno neki čini mi se stotinjak tisuća kuna. Zanimljiva je vijest da je netko u zadnjih desetak dana ukrao poklopce kontrolnih šahti cjevovoda oborinskih voda od lokve Kuljače gdje cjevovod završava, pa prema centru Oklaja. Netko je tako izračunao da bi prodajom poklopaca (vjerojatno u staro željezo) mogao zaraditi koju stotinu kuna i dao se u posao. Sad ljudi moji koji se vozite prema Krivićim oprez, da ne bi upali u koju šahtu. Iz jednog od Maxovih komentara moglo se saznati da je Općina dobila dozvolu za konačno otvaranje Staračkog doma Ali i do sada je bilo informacija kako će se Dom otvoriti, tako da ću u njegovo otvaranje povjerovati tek kad vidim starce kako šetaju po Oklaju. Zanimljivo mi je kad me ljudi po Promini napadaju zbog tema o kojima pišem na Blogu. Najzanimljivije mi je kad mi babe prepričavaju što je objavljeno na promina.blog-u. Da mi je znat kojom se one to vezom spajaju na Internet. Tko je njihov provajder Biće da je milevanet.hr kakav maxadsl! Što je najgore ja sam kriv i za svoje postove i za Vaše komentare sve je to onaj sa promina.blog-a kriv!!! Kad već spominjem maxadsl nije mi poznato što se dogodilo nakon prikupljenih 30-ak potpisa Ja se nadam da će urednik Oklaj.net-a ostavit koji komentar na ovu temu da znamo na čemu smo Eto.. to su po meni bile najvažnije vijesti iz Promine Izvorni post, nalazi se pod linkom: http://blog.dnevnik.hr/promina/2007/10/1623477393/tek-samo-cakule.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) četvrtak, 01.11.2007. Laži laži laži me.... Kada će proraditi Starački dom u Oklaju Načelnik izjavljuje najkasnije do kraja tekuće godine. Prije desetak-dvadesetak dana, riješen je problem vlasništva zemljišta na kojem se Dom nalazi, i samo još preostaje biološki pročišćivač otpadnih voda premjestiti na česticu koja je u vlasništvu Doma. Hoće li Općina uspjeti do kraja godine pronaći sredstva, raspisati natječaj za gradnju pročišćivača, ostaje nam da vidimo. Načelnik izjavljuje da ima obećanja Ministra resornog Ministarstva, da će DOM BITI OTVOREN. (Izjava Žarka Duvančića na "Građanskom satu" u Promini u organizaciji GONG-a 26.07.2007.) Prije nekoliko dana (ako se ne varam 29.10.2007.) na Županijskoj panorami naš Načelnik opet je izrekao jednu rečenicu koja je vjerojatno svim Promincima odavno poznata: "Znate... ne mogu vam ja precizno reći dan kad će se Dom otvoriti, ali ja mislim da bi to moglo biti za nekih dva, do dva i po' miseca". Usput je u prilogu spomenuta i jedna zanimljiva sitnica... "Kad se Dom pripremi za otvaranje, još se mora utvrditi tko će njime gospodariti.... Lokalna uprava ili netko drugi" Kad je Max napisao svoj komentar, odlučio sam pričekati nekoliko dana da vidim što se iza te vijesti krije... koliko je istinita "Jutros se proslavilo konačno potpisivanje dozvole .Starački dom je spreman za otvaranje. Sad će "papundeka" udarit komentar o ravnatelju , zapošljavanju i izborima........ Max 23.10.2007" Većina nas zna da se u domu i oko doma nije zadnjih godina napravilo ništa, tako da mi je bila čudna vijest da se Dom otvara, a da evidentirani nedostaci nisu riješeni-sanirani-uklonjeni. Ipak, poznavajući koliku moć ima politika, povjerovao sam Maxu da će se Dom otvoriti, a nepravilnosti uočene pri gradnji doma ukloniti u "hodu". Nažalost, problemi koje treba riješiti kako bi se Dom otvorio, toliko su veliki da ih niti "Vladajući" nisu u stanju riješiti do izbora. Volio bi' kad bi Vam sad mogao na Blogu objaviti sadržaj ostavke vd direktora Staračkog doma-Oklaj, Senke Knežević, u kojoj se navode svi nedostaci koji se moraju riješiti kako bi se Dom otvorio, i razlozi ostavke. Nažalost, taj dokument koji mi je obećao dostaviti jedan vijećnik općine Promina, još putuje na moju adresu.... Od svih planova koje je općina Promina uspjela realizirati iz proračuna za 2007. koji iznosi 5,356.714.00 kuna, nama običnim građanima vidljiva je za sada jedino stavka proračuna 4223 Oprema za održavanje i zaštitu (kontejneri) 250.000 kuna. Bliži se kraj godine, a od pustih obećanja, na vidiku još nema ništa (ili samo sitnice). Normalno je da se ljude na kraju zapitaju gdje se troši tih pet milijuna kuna, ili bolje rečeno na što su se ona na kraju potrošila Ako Vas zanimaju sve dosadašnje priče o otvaranju Doma, pročitajte moje dosadašnje postove na tu temu pod linkom: http://blog.dnevnik.hr/promina/2007/01/1622049657/staracki-dom-oklaj.html Slobodna Dalmacija je objavila članak na istu temu 27.10.2007. koji možete pročitati pod linkom. http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20071027/sibenik01.asp Izvorni post, nalazi se pod linkom: http://blog.dnevnik.hr/promina/2007/11/1623513429/lazi-lazi-lazi-me.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) petak, 02.11.2007. Prominci na "Sabatini 2007" u Vodicama Završila je i ovogodišnja sezona berbe grožđa. Vinograda je u Pormini sve više, tako da je i ponuda grožđa i vina sve bogatija. Veća količina grožđa dovela je i do blagog pada cijena u odnosu na prethodne godine. Dok je prijašnjih godina cijena grožđa dosezala i do skoro osam kuna, ove godine se cijena zaustavila na makslimalnih 6-7 kuna, a najniža negdje oko 5 kuna (Debit). Kako s godinama raste količina grožđa i proizvedenog vina, tako s godinama raste i broj osvojenih nagrada Prominjaca na raznim izložbama i skupovima vinara širom Hrvatske. Zadnja osvojena nagrada/priznanje je : "Priznanje uzornom vinogradaru Juri Čvelji iz Oklaja...." dodjeljeno na Sabatini 2007. održanoj ove godine u Vodicama. Čestitam gospodinu Čvelji na dodijeljenom priznanju. Inače ovogodišnja Sabatina okupila je preko 500 sudionika iz Hrvatske, Italije, Francuske, Austrije, Slovenije, BiH i Makedonije. Tijekom trodnevnog druženja domaćih i inozemnih vinara i proizvođača opreme održana su brojna stručna predavanja o vinogradarstvu i vinarstvu, te prezentacije novih knjiga i vinarsko-vinogradarske opreme. Sabatinu organizira Zadružni savez Dalmacije, a pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo poljoprivrede. Evo što je rekao naš župan, a što možete pročitati na web stranici Šibensko-kninske županije: Osim sadnje novih vinograda, istovremeno smo poticali podizanje kvalitete vina kod individualnih proizvođača. Počeli smo od lokalnih, pa županijskih prezentacija i natjecanja da bi već ove godine osim Vinoploda i Dalmacijavina nagrade počeli osvajati i manji proizvođači. Nagrade za vino babić iz Primoštena gospodina Žuana, za debit gospodina Džape iz Promine, te najbolji mladi vinogradar u RH za 2007. god. gospodin Duvančić, samo su mala satisfakcija za ono što uz pomoć Vlade RH činimo na razvoju vinarstva i vinogradarstva. Na kraju, želim kazati da je pred nama novi izazov povezivanja vinogradarstva i turizma, jer razvijati ruralni turizam prije svega znači uspostaviti interakciju između poljoprivrednih proizvođača, tradicijske gastronomije i turističkih usluga. rekao je župan Pauk.auk. Izvorni post, nalazi se pod linkom: http://blog.dnevnik.hr/promina/2007/11/1623514184/prominci-na-sabatini-2007-u-vodicama.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) subota, 03.11.2007. Novi kilometri asfalta u Pormini Već sam u jednom od prijašnjih postova spomenuo kako je općina Pormina dobila 300,000.00 kuna za cestovnu infrastrukturu. Evo djela teksta u kojem se to i spominje: "Županijsko Poglavarstvo Šibensko-kninske županije, na 21. sjednici od 30. ožujka 2007. godine, donijelo je Odluku o rangiranju prioritetnih projekata u Šibensko-kninskoj županiji koji se financiraju sredstvima Fonda za regionalni razvoj RH. Prepoznavši značaj projekata, Fond za regionalni razvoj RH temeljem Odluke Upravnog odbora, korisnicima tj. gradovima i općinama odobrava bespovratna sredstva: Gradu Drnišu, za realizaciju kanalizacijskog sustava odobrena su sredstva u iznosu od 300.000,00 kn, te sredstva za komunalnu infrastrukturu u poslovnoj zoni Radonić u visini od 2.000.000,00 kn; za cestovnu infrastrukturu dodijeljena su sredstva Gradu Kninu (500.000,00 kn), Gradu Skradinu (300.000,00 kn), Općini Promina (300.000,00 kn), Općini Kijevo (300.000,00 kn), Općini Ružić (300.000,00 kn), Općini Civljane (249.965,00 kn), Općini Biskupija (100.000,00 kn) i Šibensko-kninskoj županiji (3.000.000,00 kn);....." Cijeli tekst možete pročitati pod linkom na web stranici naše Županije. (Nažalost u 2017. link više nije u funkciji) Nadam se da bi ovaj put Vucići mogli dobiti asfalt, jer bi na taj način i dio Mratova bio puno bolje povezan sa Oklajom. U jednom trošku, riješili bi dva sela. Bogatiće namjerno ne spominjem jer i dalje očekujem informaciju o tri milijuna kuna namijenjenih za asfaltiranje te ceste...samo što se u zadnje vrijeme taj novac sve manje i manje spominje.... Izvorni post, nalazi se pod linkom: http://blog.dnevnik.hr/promina/2007/11/1623514370/novi-kilometri-asfalta-u-pormini.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) ponedjeljak, 05.11.2007. Ljubotiću u pohode Ljubotić je jedno od sela u Pormini za koje su demografi još prije više od dvadeset godina predvidjeli polagani nestanak-izumiranje. Prije nekoliko mjeseci bio sam na svadbi svom rođaku u Ljubotiću, i odmah smo malo kroz šalu malo zaozbiljno započeli priču o sljedećem koji bi se mogao oženiti ili udati iz Ljubotića. Para i Hrvoje su odmah skočili: "Ljubotićani su sada odveli našu curu iz Bandala, ali i mi imamo odgovor... nećemo tako lako priko toga prić! 'Di si L...... 'amo dolazi... da si se odma' ...sutra spremija... vrime ti je da ženiš A...! Neće oni nama krast cure" Više od dvadeset godina, u ljubotiću se nije rodilo i zaplakalo dijete..... Ako se ne varam baš je A... zadnje dijete rođeno u Ljubotiću... Kako stvari stoje, teško će i moj rođak sa svojom obitelji započeti život u Ljubotiću, ali nikad se ne zna. Ipak, Ljubotić je mnogima zanimljivo selo za posjet, pa makar na jedan dan. Pronašao sam u Vjesniku sljedeći članak koji je napisala: Gordana PETROVČIĆ: "Zvonjava uz prozor" Pogled puca na rijeku Krku, cesta se spušta do vode i prolazi preko nje. Uz put se crvene trešnje. Dok ih jedemo, tri psa pokušavaju zadobiti našu pažnju. Nastavljamo dalje kroz makiju i niske vinograde. Narančasta nova tabla s natpisom Ljubotić odudara od ravnog, krševitog krajolika nad kojim se nadvija brdo Promina po kojem cijeli kraj nosi ime. Kamene kuće, u dvorištima kokoši i psi, a uz njih zeleni vrtovi nabujali od rascvjetanog krumpira, salate, boba i uspravnih stabiljaka rajčica uredno privezanih uz drvene kolce. U susret nam dolazi čovjek, hoda polako, s rukama iza leđa, dok mu crnobijeli pas prati korak. Pozdravlja nas dizanjem ruke, saginje se i proviruje kroz prozor ne bi li u autu ugledao poznato lice. To je Ivica Jurić Keretić iz zaselka Jurići u selu Ljubotiću, kraj Čitluka kod Oklaja, između Knina i Drniša. U svakodnevnoj je popodnevnoj šetnji, kaže, tijekom koje obvezno obiđe vinograd koji pomno obrađuje i na koji je ponosan. Sprema se idućih dana izorati ga, zajedno sa svojom voljenom suprugom Anom, a uz pomoć susjedovog konja. Nakon zarađene mirovine u Zagrebu vratio se sa suprugom, koja je rodom iz istog kraja, i ne krije da su to jedva dočekali........ Cijeli članak pročitajte pod linkom u Vjesniku. (link nažalost u 2017 ne postoji)

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) četvrtak, 08.11.2007. Klasa Realist Kad sam započeo pisati promina.blog.hr prije više od dvije godine, namjera mi je bila prikupljati sve dostupne informacije sa interneta na jedno mjesto (vezano uz prošlost, sadašnjost i budućnost Promine). Na taj način sam vjerojatno uštedio dosta vremena mnogim Promincima u pretraživanju interneta, u potrazi za vijestima iz Promine. Namjeravao sam objavljivati samo pozitivne informacije, a negativne prepustiti zaboravu. Želja mi je bila predstaviti Promini sa što više (pozitivnih) informacija na jednom mjestu, ali i čuti mišljenja čitatelja Bloga, o situaciji u Promini. Ali sve je čini mi se krenulo u nekom drugom smjeru. Zadnjih dana razmišljam o komentaru gospodina Džape koji glasi: Šteta što se blog u većem dijelu pretvorio u trla baba lan da joj posjetioci dođu na blog svaki dan .Bila bi šteta da se pretvori u radio milevu. Teško je olako prijeći preko takve, iskreno rečeno loše ocjene za moj rad i trud u prezentaciji Promine. Ipak, i naslovi Tek samo ćakule imaju svoju težinu i to nisu gluposti. Kad sam napisao da se u Miljacku prima novi radnik, mislio sam da će se netko od Prominjaca aktivirati-probuditi da se zaposli netko iz Promine. Zar je glupo očekivati da se u četiri godine od 2004-2007 od preko desetak novih radnika primi makar jedan Prominjac Ćakula je završila kako sam i napisao-pretpostavio. Znam da Prominci imaju veze za zapošljavanje u HEP-u, ali znam da tim vezama ne zapošljavaju Promince, nego svoju bližu rodbinu i stranačke kolege -što je u današnje vrijeme nepotizma sasvim normalna stvar, ali to može i ne mora biti tema jednog od budućih postova. Gospodin Džapo opet navodi: .nisam baš naišao ni na jednu inicijativu da ne kažem akciju koja bi potakla promince da daju svoj doprinos poboljšanju života u promini i da naravno za to izdvoje koju vlastitu makar i simboličnu kunu Lijepo ovo zvuči, samo gospodine Džapo zaboravljate da feštu povodom Velike Gospe u Promini niste htjeli sponzorirati s obrazloženjem : Volim Prominu, ali ne volim Promince S guštom sam dao Drvaru 100,000.00 kuna, a Vama nedam ništa! Možda se Varam ili loše čujem, ali do mene ne dolaze o Vama informacije kao o nekom velikom humanitarcu. Ako se svrstavate u skupinu 40 Prominjaca iz Zagreba koji su navodno donirali milijun kuna, onda je to druga priča. Bilo bi zanimljivo kad bi fra Šime javno objavio spisak donatora, kao što je to objavio KUU Pormina, onda bi sve bilo puno jasnije. Samo bi onda bio problem što bi se milijun pretvorio u 350,000.00 kuna, a ostatak do milijun bi bilo teško objasniti. Ipak, gospodin Džapo se vjerojatno nije javio zbog mog lošeg pisanja, nego zbog moje cinične ankete u vezi otvaranja staračkog doma i rada našeg Načelnika. Komentar Bogatićanina: Lako je ovako sjesti pred PC ili se nalaktiti na šank i rušiti sve vlasti i vlade a ne poduzimati ništa, dao mi je razmišljati jesam li možda ja taj koji samo grinta i "ruši" vlast Ispada da sam je protiv otvaranja doma. Pa ljudi moji, tko bi bio sretniji od mene kad bi konačno mogao objaviti informaciju da je Dom otvoren, ali treba biti realan. Zar ste zaboravili da je još prije skoro dva mjeseca raspisan natječaj za uređenje nogostupa prema Osmanovcu, i što se dogodilo NIŠTA. Ajmo na brzinu pretpostaviti što je sve potrebno da bi se Dom otvorio: -Raspisati natječaj za sanaciju i izmještaj biodiska npr do 15.11.2007. -Izabrati najpovoljnijeg ponuđača 25.11.2007. -Izraditi novi biodisk pretpostavimo do 10.12.2007 -Izraditi ateste struje, vode, kućanskih aparata. 15.12.2007. -Raspisati natječaj za Ravnatelja Izabrati ga do 31.12.2007. -Novi ravnatelj raspisati natječaj za zapošljavanje djelatnika u Dom- 15.01.2008. - Eto nas već u 2008, i Načelnik je opet u situaciji da poziva novinare i najavljuje otvaranje za dva mjeseca, jer fale još neke "sitnice"! Ali u cjeloj se priči zaboravlja i mala sitnica. Tko je zapravo vlasnik Doma Općina Promina ili županija Šibensko-kninska Koliko se sjećam i Župan Goran Pauk je obećao otvaranje do Nove godine Gospodin Džapo-Predsjednik Općinskog Poglavarstva Promine navodi i sljedeće: U PROMINI trenutno ima nezaposlenih 50-tak ljudi, 35 žena i 15 muškaraca. Pitam se koliko ih zapravo traži posa, a znam da završen tečaj za njegovateljicu imaju 3 žene. Mene zanima što je Općina napravila na osposobljavanju budućeg kadra za starački Dom. Valjda ste u ovih pet godina imali vremana napraviti kakav Program, akciju Koliko se sjećam za njegovateljice je Zavod za zapošljavanje Drniš organizirao osposobljavanje, ali svih šest žena je bilo iz općine Drniš, a ne Promina, i svi su im troškovi bili plaćeni! Tri žene iz Promine koje spominjete, tečaj su završile zahvaljujući općini Knin, a ne općini Promina! Općina Knin im je platila dio tečaja, dok su ostatak platili sami iz svog džepa! Mogao bih Vam još napisati milijun odgovora, premda sam Vam htio napisati samo sljedeće: Gledajući sve što se dešava u Promini i kako prolaze oni koji se bilo što pitaju zaključio sam da je možda najbolje držati se sljedeće poslovice: Čovjeku je bolje prilagoditi se nego prepusti vremenu i drugima da ga prilagođavaju. To što se sad javljate Vi, a nikako Načalnik Žare Duvančić, najbolje objašnjava sljedeći citat: Obećanjima jednog čovjeka ne može se do beskraja vjerovati, jer ih ni jedan ne može ispuniti u cijelosti, zato ih je potrebno čuti iz drugih usta, da bi im ponovno svi vjerovali Znam da će te sad još žešće navaliti na mene. Znam da bi mi bilo bolje ćutati, ako ne zbog mene, onda zbog supruge i budućnosti svoje djece. Sve znam, ali znam da volim Prominu, ja u njoj i za nju živim. Ako prestanem pisati Ćakule iz Promine, to će biti samo zbog moje obitelji. Moja djeca -moje grijehe nisu dužna nositi. Izvorni post, nalazi se pod linkom: http://blog.dnevnik.hr/promina/2007/11/1623563352/klasa-realist.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) ponedjeljak, 12.11.2007. Prominski vinari na Drniškom Martinju Prominski vinari i dalje marljivo rade i osvajaju nove nagrade i priznanja za svoje proizvode. Na web stranici Radio Drniša možete pročitati članak: "Na Drniškom Martinju nabolje mlado bijelo vino imao Ante Radas iz Mratova a crno Tvrtko Topić iz Siverića". Osim nagrade Ante Radasa (Miše), važno je istaknuti da su drugu nagradu u obje kategorije odnijeli vinari iz Zadruge Pro Vin iz Razvođa. Čestitam našim marljivim Promincima koji "malo zuje, a puno meda daju". Članak Matilde Jelčić možete pročitati pod linkom: Na Drniškom Martinju nabolje mlado bijelo vino imao Ante Radas iz Mratova a crno Tvrtko Topić iz Siverića Pod postom je ostavljen jako dobar komentar, koji svakako zaslužuje uvrštenje u sami post: "samo da se nadovežem na ovogodišnje martinje... Treće misto u kategoriji bijelih vina osvojio je Ivica Džapo, što znači da su sve tri nagrade za bijela vina došle u Prominu. A treće misto u kategoriji crnih vina pripalo je Mlađi Ponošu iz Kričaka. Isto kao i prošle godine, opet su se dijelile pozivnice, a ulaz se plaćao 20 kn po osobi. I čaše za degustaciju su se kupovale (po 15 kn). Pa se opet postavlja pitanje koja svrha stavljanja plakata po gradu i okolinim mistima ako su se slale pozivnice. Toliko od mene, pozdrav (bb17 13.11.2007. 10:16h) Zahvaljujem se "bb17" na komentaru. Izvorni post, nalazi se pod linkom: http://blog.dnevnik.hr/promina/2007/11/1623581231/prominski-vinari-na-drniskom-martinju.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) ponedjeljak, 15.10.2007. Arheološki lokaliteti u Promini III dio-Lukar Područje uokolo crkve Gospe Čatrnjske, najčešće nas podsjeti na bogatu arheološku baštinu Promine. Ukoliko i danas na putu iz Lukara, dvadesetak metara nizbrdo cestom, nakon zvonika Gospe Čatrnjske pogledate pozornije gomilu odbačenog građevinskog materijala i raznog otpada sa lijeve strane puta uočit će te u obrušenoj padini, ploče grobnice iz vremena turaka (kako neki kažu). Nasuprot tog groba-preko asfaltnog putanedavno je netko iskopao novu grobnicu, i njenim se kopanjem također ušlo u jedan jako star grob. Sjećam se da su još prije rata, neki prilikom kopanja grobnica na južnom dijelu groblja, na potezu od mrtvačnice prema čatrnji naišli na dubini od jedan metar na zidove neke građevine duge desetak i široke skoro jedan metar- Da li je netko to kasnije istraživao nije mi poznato. Uglavnom, ta je pozicija danas cijela prekrivena novosagrađenim grobovima. Jednom mi je otac pričao kako je netko u Lukaru prilikom obrade polja slučajno naišao na grobnu ploču. Kad su je podigli u grobnici su pronašli pokojnika u sjedećem položaju, a ispred njega obješene komaštre i bronzin. Sve što je pronađeno u grobnici, navodno je završilo u nekom muzeju, ali mi nije poznato kojem. Fra Ivan Maletić nam u svom tekstu objavljenom na internetu pod nazivom Promina za Lukar navodi slijedeće: U 9. ili početkom 10. stoljeća postojala je u Lukaru, starohrvatska crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji, kasnije nazvanoj Gospa Čatrnjska - po čatrnji (bunaru) uz crkvu u kojoj je izvor voda. Padom Knina (28. V. 1522.), Turci zauzimaju i Prominu. Iz njihovih dokumenata saznajemo da je tada u Promini bilo pet rimokatoličkih crkava (Lukar, Mratovo, Necven, Oklaj i Babodol). Iz izvješća skradinskog biskupa fra Tome Ivkovica iz 1630. o visovačkim župama Skradinsko-kninske biskupije nalazimo i župu Otiblic (Hotiblic; Supelic), mjesto danas nazvano Šuselj, koja je obuhvaćala teritorij sadašnje župe Promina. U njoj je po tom izvješću tada bilo 140 katoličkih obitelji te 5 srušenih crkava. Istu župu nalazimo i u mletačkim spisima iz godine 1626. Evo i nastavka već spomenutog teksta iz prethodnih postova na temu arheologije Promine: U selu Lukar kod crkve sv. Gospe Čatrnjske u mjesnom groblju, nalazi se također slabo istražen arheološki lokalitet s dugim kontinuitetom od antike do srednjeg vijeka. Na istočnom rubu groblja čak su i pokušana manja arheološka istraživanja koja zbog nedostatka novca nisu nikad završena. Prilikom radova naišlo se na sklop zidova nekakve antičke građevine, ali bez nalaza kojima bi mogli datirati lokalitet. Jedino što bi se moglo izdvojiti jeste ulomak rimske posude s natpisom Q Clodi Ambrosi. Prilikom popravka crkve 1989. godine u temeljnom zidu s zapadne strane pronađen je ulomak ornamenta obrađen s obje strane, rađen od nekvalitetna bijelog kamena. Na fragmentu s jedne strane sačuvana je jednostavna struktura s dva reda utora unutar koje je stilizirana palmina grančica, a s druge strane tri kraka šestokrake zvijezde. Pored toga, ovdje je 1896. Zabilježen nalaz ulomka pluteja sa predstavama golubice i jelena. Ove nalaze možemo smjestiti u starokršćanski period kao dijelove starokršćanskog sakralnog objekta koji se nalazio na istom mjestu suvremene crkve. Gradina Šušelj koja se nalazi neposredno iznad lokaliteta morala je imati veliki značaj u predrimskom vremenu. Njen prostrani pitomi plato koji danas sluzi kao oranica omogućavao je život većem broju stanovnika. Gradina je dominirala širokim prostorom unaokolo i najpogodniji je strateški položaj na cijeloj prominskoj visoravni. Ipak, na gradini se ne nalazi antičkih ostataka, sto bi moglo značiti da nije nastavila živjeti za vrijeme rimske dominacije. Susjedna gradina u zaselku Čuline koja naizgled daje mnogo manje mogucnosti, bogata je nalazima krhotina rimskih posuda i sasvim sigurno nije prekidala kontinuitet života nakon rimskih osvajanja. Strateški značaj gradine Šušelj počeo se ponovo koristiti tek u srednjem vijeku, kada je ovdje egzistirao castrum Hotiblich, poznat iz povijesnih izvora. Izvorni post, nalazi se pod linkom: https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/10/1623408088/arheoloski-lokaliteti-u-promini-iii-diolukar.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) srijeda, 17.10.2007. Arheološki lokaliteti u Promini IV dio-Oklaj Prije dvije godine prijatelj mi je pokazao u Dizdarima mjesto na kojem su zasadili novi vinograd. Nedugo nakon što su traktorom krenuli preoravati zemlju, naišli su na grobnicu. Prema njegovoj priči, mjesto na kojem već ima vinograd (susjedna parcela), nekad je bilo tursko groblje Navodno su u grobnicama koje bi oranjem vinograda slučajno otvorili pronalazili razne sabljenoževe Sve bi pronađeno vratili u zemlju i zakopali. Ova lokacija nije nikad arheološki ispitana, a nalazi se pedesetak metara južno od rimskih termi koje se spominju u niže navedenom tekstu. Evo nastavka teksta iz prethodnih postova: Oklaj Sudeći prema brojnosti nalaza i prostranosti koju zauzima najznačajniji je antički lokalitet prominske zaravni. Oklaj je i u novijoj povijesti uvijek bio središte cijelog kraja. 1882. godine, kada je dalmatinski sabor donio odluku o osnivanju prominske općine, Oklaj je bio njen administrativni centar. Antički ostaci skoncentrirani su u jugoistočnim dijelovima naselja. Lijevo od puta Drnis-Oklaj, kod kuće Džepina, nalazi se kompleks antičkih zgrada i ostaci rimske nekropole. Kada se govori o Promini, neizbježni entuzijasta G. Urlić-Ivanović je ovdje krajem prošlog stoljeća intenzivno obilazio teren i na osnovu njegovih bilježaka danas je sačuvano niz podataka o lokalitetu. U splitskom Bulletinu, on je 1890. Godine objavio članak u kome se govori o rimskim iskopinama u Oklaju. Odbacujući očite nevještosti i amaterizam kod autora, neosporne su činjenice koje se navode u članku, kojima je on sasvim sigurno bio svjedok. Na 2.5 m dubine zidovi od sitna duguljasta škriljevca,sila različite vrste opeke,zid debeo 2 m,uski hodnik koji vodi do vodenjače (za kupaonicu autor upotrebljava izraz vodenjača),fino okrečena pod površinom 2 m. Opisujući kupaonicu G. Urlić-Ivanović navodi da je bilo popločano četvrtastim i okruglim opekama od bjelkastog finog materijala, širine 4 i 7 cm.Nedaleko kupaonice pronađena je i opeka sa natpisom firme Pansiana. Sljedeće 1891. godine Urlić-Ivanović u Bulletinu ponovo piše o istom lokalitetu. Negdje u prostoru iste građevine opisuje sličnu okruglu prostoriju istih dimenzija kao kupaonicu iz 1890. godine, ali ovo s hipokaustom: "krug naslonjen na 10 stupova, svaki ima 10 cigala". Cigle suspenzorija su vjerojatno bile okrugle. Hipokaust je imao: "pod od četvrtastih ploča sa natpisom firme Q Clodi Ambrosi". Ostaci arhitekture i pripadajuće nekropole koja je kasnije pronađena, sudeći po Urlićevu opisu i današnje situacije na terenu, šire se daleko u oklajsko polje i prema susjednom selu Razvođu, o kome će rijeci biti naprijed. Članak iz 1890. godine spominje i natpis pronađen nedaleko od ovog lokaliteta, objavljen 1888. godine. Radi se o fragmentarnom odlomku većeg natpisa koji je možda istog sadržaja kao natpis pronađen kod izvora Bunarača u prominskom selu Razvođe. VOLVS L(ucio) Volusio NINO Saturnino leg(ato) PR C C propr(aetore) C(ai) C(aesaris) Spominjanje Lucija Volusija Saturnina, namjesnika provincije Dalmacije od 29. do 40. godine na dva natpisa u razmaku od 3 km (Oklaj i Razvođe), ne mora značiti da je tekst oba natpisa istovjetan, ali ulomak iz Oklaja je toliko okrnjen, da osim imena namjesnika ne daje drugih podataka. "Mnoštvo rimskih grobova" koje spominje G. Urlic-Ivanovic u gore navedenom članku iz 1890. godine, prostiru se na istočnu stranu lokaliteta. Bez arheoloških istraživanja teško je išta govoriti o položaju nekropole, ipak 1909. godine slučajno su pronađena tri rimska groba sa spaljenim pokojnicama u kamenim urnama. Grobove je pronašao mještanin S. Džapo i već su bili pretraženi. Grobni inventar sastojao se od nekoliko izuzetno važnih nalaza: staklene posude kojoj je nedostajao grlić s natpisom na dnu, trbušastog balsamaria sa širokim otvorom i male posudice u obliku boga Bess s otvorom u glavi. Inventar ovih grobnih nalaza nalazi se danas u Arheološkom muzeju u Splitu. Datiranje fragmenata natpisa s spomenom namjesnika iz Oklaja je prva polovina I stoljeća, dok datiranje ostataka rimske zgrade i susjedne nekropole, s obzirom na posude s firmom Q. Clodi Ambrosi i Pansiana i grobne nalaze s posudice u obliku boga Bess, moglo bi biti II ili III stoljeće. Bradata groteksna figura Besa sjedi na okrugloj profiliranoj bazi. Prednji dio figure je nag. Drška je zakačena za ušice na ramenima, a njeni izvijeni krajevi napravljeni su u obliku barskih ptica. Otvor posude je kalota tjemena. Visina posude je 7 cm. Nalaz ove brončane vaze svjedočanstvo je sinkretizma Besa i italskog boga Silvana izvršenog tokom II stoljeća nakon Krista. Tada su se u Italiji počele proizvoditi ovakve posude i evo jedna je dospjela na Prominu u Oklaj. Pored figure boga Bess zanimljiv je grobni prilog staklene posude s natpisom na dnu. Natpis je ugraviran uokrug dna: VICTOR AVGVOSTOR FEL Victor(iae) Augustor(um) fel(iciter) V P Do Victor sa lijeve strane ugravirana je palmina grančica, a s desne vijenac. Sa strane je ugravirano V P. Neki to tumače kao V(ictoria) P(artorum) i atribuiraju imperatorima Septimiju Severu i Karakali, a neki kao V(ota) P(ublica) bez preciznije datacije. Nalazi iz Oklaja garantiraju svakom arheološkom istraživaču bogatstvo nalaza i točno lociraju najvrednije položaje za iskopavanje, tako da bi se u budućnosti s malim sredstvima došlo do značajnih otkrića i odgovora na pitanje odnosa ovog kraja s Burnumom. Izvorni post, nalazi se pod linkom: https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/10/1623421232/arheoloski-lokaliteti-u-promini-iv-diooklaj.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) petak, 19.10.2007. Arheološki lokaliteti u Promini V dio-Razvođe Razvođe je selo 3 km istočno od Oklaja. Zajedno s Oklajem i sljedećim selom Velušic čini neprekinuti niz antičkih lokaliteta. Razlog tome trebamo tražiti u povoljnom geografskom položaju ovih sela. Ona su smještena na rubovima plodnih polja u prisoju pod južnim padinama planine Promina. Razvođe je najpoznatije po nalazu terminacijskog natpisa pedesetak metara na sjever od puta Drniš - Oklaj, kod izvora Bunarača. VLLIVS-T Vibullius T rib(unus) G VII-ET-L-SAL leg(ionis) VII et L SAL(vius) M-SVETO-CE M(arcus) Sveto Cen VRIONES-LEG X turones leg(ionis) XI DICES-DATI-EX iudices dati et OMVENTIONES-A comventione a OLUSIO-SATVR L(ucio) Volusio Satur NO-LEG-PRO-PR ni no leg(ato) pro pr(aetore) AESARIS-AVG C(ai) Caesaris Aug(usti) MANICI-INTER Germanici inter Dakle po odobrenju namjesnika Lucija Volusija Saturnina, komandant legije VII Vibulius zajedno sa centurionima legije XI Lucius Salviusom Markusom Sveto, izvršili su presudu o podjeli zemljišta između Mjesto gdje je trebalo pisati između koga je podjela izvršena je otučeno i taj zasigurno najvažniji podatak ostaje tajna. Vjerojatno se radi o raspodjeli zemljišta plemenskih zajednica koje su ovdje bile u sporu. Možda se radi o sporenju prava na korištenje izvora Bunarača kod koga je natpis nađen ili o podjeli između područja legije XI i nekog plemena ili privatnog imanja. Lucije Volusije Saturnin bio je namjesnik provincije Dalmacije u periodu prije 29. godine do oko 40. godine nakon Krista. On je izvršio podjelu između Nedita i Korinjana u Karinu, između Onastina i Nerestina u Poljicima, tako da je i ovaj kamen moguca plemenska podjela. Koja bi to plemena mogla biti teško je reci. Prema davnašnjim saznanjima ovdje su egzistirale dvije plemenske zajednice, Burnisti zapadno i Prominjani istocno od mjesta natpisa. Nesto dalje na jug bili su Varvarini i Skardonitanci. Odgovor je ipak možda u nepoznatim zajednicama ciji su centri bili na zapadnoj gradini Šuselj ili na Bibića ili Cupića gradini na jugoistoku. Treba reci da i teritorij prominskih sela zavrsava u Razvodju i da sljedece selo Velusic spada u uze drniško područje. Razvođe je granično selo prominske općine, a ono je i prirodna vododjelnica rijeka Krke i Cikole, sto govori samo ime sela. Pored nalaza terminacijskog natpisa ovdje negdje su braca Đuro i Jovo Pokrajac 1898. godine pronašla "brončanu krasnu grupu sastojeću od dva tigra, te jednu sredovjecnu komostru i jedan sredovjecan mac iz kasnijeg doba". Broncani tigrovi sasvim sigurno potječu s nekog antičkog lokaliteta u selu i uz figuru boga Bess govore o ukusu, civilizacijskim potrebama i kulturnim i trgovačkim vezama antičkih stanovnika Promine s antičkim centrima na obali i preko obale u Italiji. Posljednji lokalitet u Razvodju nalazi se na stotinjak metara južno od ceste Drniš-Oklaj, kod kuća Klepo. Ovdje i danas stoji "in situ" antički sarkograf velikih dimenzija. Tijelo sarkografa ukopano je u zemlju, a iznad u nivou okolnog terena je poklopac probijen s juzne strane. Dimenzije poklopca su: duzina 2,70 m, širina 1,42 m, i visina 0.50 m. Poklopac ja na dvije vode s akroterijama u uglovima i na sjevernoj strani natpisnim poljem kojem su slova potpuno izlizana, bez ikakvih tragova. Nedaleko sarkografa 60 metara na sjever pronađen je 1892. godine nadgrobni natpis, tako da se moze govoriti o rimskoj nekropoli na ovom lokalitetu koga narod naziva Grudine, a šire područje Bristovača: CVILRN INFELIC SIME ET O MAXIM SECVNDI Natpis je očito nadgrobni, ali ga je nemoguće dešifrirati Arheološki lokaliteti Promine danas nisu nikome zanimljivi za istraživanje. Općina Promina još je daleko od dana kad će sama moći financirati ili na bilo koji način moći pomagati takva istraživanja. Vjerojatno će proći još jako puno vremena dok spoznamo vrijednosti koje nam pruža naša bogata arheološka baština Pitanje je koliko će arheoloških lokaliteta do tada biti zaštićeno ili ostati sačuvano od propadanja uzrokovanog ljudskim nemarom Izvorni post, nalazi se pod linkom: https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/10/1623432874/arheoloski-lokaliteti-u-promini-v-diorazvode.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) petak, 26.10.2007. Tek samo ćakule Zadnjih nekoliko dana nisam napisao niti jedan post. Kako se većina zadnjih postova bavila prošlošću (koja izgleda malo koga zanima), tako je i broj komentara pao, i baš mi je to zatišje u ovom trenutku odgovaralo. Puno je lakše otvoriti Blog i vidjeti da taj dan nitko nije za nešto optužen kriv da ni ja nisam nikome stao na žulj.nema negativne energije. Istina nije se puno toga značajnog niti dogodilo zadnjih dana u Promini a možda i jeste Zavisi iz kojeg kuta se gleda. Evo nekih zanimljivih ćakula: Prema nekim ćakulama uskoro se u Miljacku prima dvoje radnika (čini mi se dipl.ing elektro struke i tekničar strojar ili električar).Natječaj po običaju nećete nigdje pročitati nego će se po običaju od 2004. od nekud stvoriti novi ljudi ali čisto sumnjam da će to biti Prominci. To su naravno samo ćakule ali tako se ćakulama zadnje četiri godine zaposlilo desetak ljudi (a nitko iz Promine). Tko ima volje i želje neka se maksimalno politički angažira idu izbori.. vrijeme kad zapošljavaju oni koji (možda) odlaze, ili nakon izbora oni koji će tek doći Ako mislite zvati Miljacku i pitati o čemu se radi tu ste odmah promašili za Vas onda taj posao sigurno nijePonavljam da su to samo ćakule nekih ljudi iz Knina koji se za koji dan spremaju zaposliti u Miljacki Na web stranici Šibensko-kninske županije može se pročitati da je općina Promina od EU fondova (ako se ne varam) dobila 300.000,00 kuna za asfaltiranje lokalnih cesta. Koje će se ceste asfaltirati, nije mi poznato. Osnovna škola Oklaj za informatiku ima sedam računala od kojih šest nije ispravno. Dobio sam prije mjesec dana obećanje iz koncerna Končar za donaciju tri rashodovana računala ali za sada od obećanog ništa. Tko može pomoći u nabavi računala dobro bi došao. Znam da su se donatori istrošili na crkvu u Lukaru i sv Roka ali valjda je ostala još koja kuna i za obrazovanje. Oklaj od ponedjeljka opet ima dva kafića. Makelja je nakon temeljite obnove opet otvorio svoj kafić, i sad će naravno konkurencija dovesti do povećanja kvalitete ugostiteljstva u Promini. Prema nekim ćakulama u Oklaju bi se uskoro mogla otvoriti još jedna trgovina, i još jedan kafić Prije desetak dana dobili smo novi kiosk Tiska koji je puno ljepši u odnosu na prethodni. Maloprije sam na žagri primjetio stotinjak novih kontejnera, za koje je iz proračunu općine Promina izdvojeno neki čini mi se stotinjak tisuća kuna. Zanimljiva je vijest da je netko u zadnjih desetak dana ukrao poklopce kontrolnih šahti cjevovoda oborinskih voda od lokve Kuljače gdje cjevovod završava, pa prema centru Oklaja. Netko je tako izračunao da bi prodajom poklopaca (vjerojatno u staro željezo) mogao zaraditi koju stotinu kuna i dao se u posao. Sad ljudi moji koji se vozite prema Krivićim oprez, da ne bi upali u koju šahtu. Iz jednog od Maxovih komentara moglo se saznati da je Općina dobila dozvolu za konačno otvaranje Staračkog doma Ali i do sada je bilo informacija kako će se Dom otvoriti, tako da ću u njegovo otvaranje povjerovati tek kad vidim starce kako šetaju po Oklaju. Zanimljivo mi je kad me ljudi po Promini napadaju zbog tema o kojima pišem na Blogu. Najzanimljivije mi je kad mi babe prepričavaju što je objavljeno na promina.blog-u. Da mi je znat kojom se one to vezom spajaju na Internet. Tko je njihov provajder Biće da je milevanet.hr kakav maxadsl! Što je najgore ja sam kriv i za svoje postove i za Vaše komentare sve je to onaj sa promina.blog-a kriv!!! Kad već spominjem maxadsl nije mi poznato što se dogodilo nakon prikupljenih 30-ak potpisa Ja se nadam da će urednik Oklaj.net-a ostavit koji komentar na ovu temu da znamo na čemu smo Eto.. to su po meni bile najvažnije vijesti iz Promine Izvorni post, nalazi se pod linkom: https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/10/1623477393/tek-samo-cakule.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) četvrtak, 01.11.2007. Laži laži laži me.... Kada će proraditi Starački dom u Oklaju Načelnik izjavljuje najkasnije do kraja tekuće godine. Prije desetak-dvadesetak dana, riješen je problem vlasništva zemljišta na kojem se Dom nalazi, i samo još preostaje biološki pročišćivač otpadnih voda premjestiti na česticu koja je u vlasništvu Doma. Hoće li Općina uspjeti do kraja godine pronaći sredstva, raspisati natječaj za gradnju pročišćivača, ostaje nam da vidimo. Načelnik izjavljuje da ima obećanja Ministra resornog Ministarstva, da će DOM BITI OTVOREN. (Izjava Žarka Duvančića na "Građanskom satu" u Promini u organizaciji GONG-a 26.07.2007.) Prije nekoliko dana (ako se ne varam 29.10.2007.) na Županijskoj panorami naš Načelnik opet je izrekao jednu rečenicu koja je vjerojatno svim Promincima odavno poznata: "Znate... ne mogu vam ja precizno reći dan kad će se Dom otvoriti, ali ja mislim da bi to moglo biti za nekih dva, do dva i po' miseca". Usput je u prilogu spomenuta i jedna zanimljiva sitnica... "Kad se Dom pripremi za otvaranje, još se mora utvrditi tko će njime gospodariti.... Lokalna uprava ili netko drugi" Kad je Max napisao svoj komentar, odlučio sam pričekati nekoliko dana da vidim što se iza te vijesti krije... koliko je istinita "Jutros se proslavilo konačno potpisivanje dozvole .Starački dom je spreman za otvaranje. Sad će "papundeka" udarit komentar o ravnatelju , zapošljavanju i izborima........ Max 23.10.2007" Većina nas zna da se u domu i oko doma nije zadnjih godina napravilo ništa, tako da mi je bila čudna vijest da se Dom otvara, a da evidentirani nedostaci nisu riješeni-sanirani-uklonjeni. Ipak, poznavajući koliku moć ima politika, povjerovao sam Maxu da će se Dom otvoriti, a nepravilnosti uočene pri gradnji doma ukloniti u "hodu". Nažalost, problemi koje treba riješiti kako bi se Dom otvorio, toliko su veliki da ih niti "Vladajući" nisu u stanju riješiti do izbora. Volio bi' kad bi Vam sad mogao na Blogu objaviti sadržaj ostavke vd direktora Staračkog doma-Oklaj, Senke Knežević, u kojoj se navode svi nedostaci koji se moraju riješiti kako bi se Dom otvorio, i razlozi ostavke. Nažalost, taj dokument koji mi je obećao dostaviti jedan vijećnik općine Promina, još putuje na moju adresu.... Od svih planova koje je općina Promina uspjela realizirati iz proračuna za 2007. koji iznosi 5,356.714.00 kuna, nama običnim građanima vidljiva je za sada jedino stavka proračuna 4223 Oprema za održavanje i zaštitu (kontejneri) 250.000 kuna. Bliži se kraj godine, a od pustih obećanja, na vidiku još nema ništa (ili samo sitnice). Normalno je da se ljude na kraju zapitaju gdje se troši tih pet milijuna kuna, ili bolje rečeno na što su se ona na kraju potrošila Ako Vas zanimaju sve dosadašnje priče o otvaranju Doma, pročitajte moje dosadašnje postove na tu temu pod linkom: https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/01/1622049657/staracki-dom-oklaj.html Slobodna Dalmacija je objavila članak na istu temu 27.10.2007. koji možete pročitati pod linkom. http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20071027/sibenik01.asp Izvorni post, nalazi se pod linkom: https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/11/1623513429/lazi-lazi-lazi-me.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) petak, 02.11.2007. Prominci na "Sabatini 2007" u Vodicama Završila je i ovogodišnja sezona berbe grožđa. Vinograda je u Pormini sve više, tako da je i ponuda grožđa i vina sve bogatija. Veća količina grožđa dovela je i do blagog pada cijena u odnosu na prethodne godine. Dok je prijašnjih godina cijena grožđa dosezala i do skoro osam kuna, ove godine se cijena zaustavila na makslimalnih 6-7 kuna, a najniža negdje oko 5 kuna (Debit). Kako s godinama raste količina grožđa i proizvedenog vina, tako s godinama raste i broj osvojenih nagrada Prominjaca na raznim izložbama i skupovima vinara širom Hrvatske. Zadnja osvojena nagrada/priznanje je : "Priznanje uzornom vinogradaru Juri Čvelji iz Oklaja...." dodjeljeno na Sabatini 2007. održanoj ove godine u Vodicama. Čestitam gospodinu Čvelji na dodijeljenom priznanju. Inače ovogodišnja Sabatina okupila je preko 500 sudionika iz Hrvatske, Italije, Francuske, Austrije, Slovenije, BiH i Makedonije. Tijekom trodnevnog druženja domaćih i inozemnih vinara i proizvođača opreme održana su brojna stručna predavanja o vinogradarstvu i vinarstvu, te prezentacije novih knjiga i vinarsko-vinogradarske opreme. Sabatinu organizira Zadružni savez Dalmacije, a pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo poljoprivrede. Evo što je rekao naš župan, a što možete pročitati na web stranici Šibensko-kninske županije: Osim sadnje novih vinograda, istovremeno smo poticali podizanje kvalitete vina kod individualnih proizvođača. Počeli smo od lokalnih, pa županijskih prezentacija i natjecanja da bi već ove godine osim Vinoploda i Dalmacijavina nagrade počeli osvajati i manji proizvođači. Nagrade za vino babić iz Primoštena gospodina Žuana, za debit gospodina Džape iz Promine, te najbolji mladi vinogradar u RH za 2007. god. gospodin Duvančić, samo su mala satisfakcija za ono što uz pomoć Vlade RH činimo na razvoju vinarstva i vinogradarstva. Na kraju, želim kazati da je pred nama novi izazov povezivanja vinogradarstva i turizma, jer razvijati ruralni turizam prije svega znači uspostaviti interakciju između poljoprivrednih proizvođača, tradicijske gastronomije i turističkih usluga. rekao je župan Pauk. Izvorni post, nalazi se pod linkom: https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/11/1623514184/prominci-na-sabatini-2007-u-vodicama.html

(Deset godina poslije-Povratak u 2007. godinu) subota, 03.11.2007. Novi kilometri asfalta u Pormini Već sam u jednom od prijašnjih postova spomenuo kako je općina Pormina dobila 300,000.00 kuna za cestovnu infrastrukturu. Evo djela teksta u kojem se to i spominje: "Županijsko Poglavarstvo Šibensko-kninske županije, na 21. sjednici od 30. ožujka 2007. godine, donijelo je Odluku o rangiranju prioritetnih projekata u Šibensko-kninskoj županiji koji se financiraju sredstvima Fonda za regionalni razvoj RH. Prepoznavši značaj projekata, Fond za regionalni razvoj RH temeljem Odluke Upravnog odbora, korisnicima tj. gradovima i općinama odobrava bespovratna sredstva: Gradu Drnišu, za realizaciju kanalizacijskog sustava odobrena su sredstva u iznosu od 300.000,00 kn, te sredstva za komunalnu infrastrukturu u poslovnoj zoni Radonić u visini od 2.000.000,00 kn; za cestovnu infrastrukturu dodijeljena su sredstva Gradu Kninu (500.000,00 kn), Gradu Skradinu (300.000,00 kn), Općini Promina (300.000,00 kn), Općini Kijevo (300.000,00 kn), Općini Ružić (300.000,00 kn), Općini Civljane (249.965,00 kn), Općini Biskupija (100.000,00 kn) i Šibensko-kninskoj županiji (3.000.000,00 kn);....." Cijeli tekst možete pročitati pod linkom na web stranici naše Županije. (Nažalost u 2017. link više nije u funkciji) Nadam se da bi ovaj put Vucići mogli dobiti asfalt, jer bi na taj način i dio Mratova bio puno bolje povezan sa Oklajom. U jednom trošku, riješili bi dva sela. Bogatiće namjerno ne spominjem jer i dalje očekujem informaciju o tri milijuna kuna namijenjenih za asfaltiranje te ceste...samo što se u zadnje vrijeme taj novac sve manje i manje spominje.... Izvorni post, nalazi se pod linkom: https://blog.dnevnik.hr/promina/2007/11/1623514370/novi-kilometri-asfalta-u-pormini.html