Prethodni post na ovu temu nalazi se pod linkom:
http://promina.blog.hr/2012/09/1631028846/gorka-ljubavmarko-m-popovic-6-dio.html
Gorka ljubav (7. dio)
Poslušajte mladići i cure
Njezini se za opremu žure.
Stari otac rakiju prodaje
Rad' novca što mu nedostaje,
Majka ide do Drniša grada
I nabavlja sve što joj pripada.
Od posuđa, rublja i odjela
Da ne bude najzadnja liz sela.
I Bandalo Marko ne miruje
On po kući sve preuređuje.
Noću kreči, po danu moluje
Svoju bračnu sobu uređuje.
Gdje će spavat on i Zora
U sobici kraj samog prozora
Njegovi mu u poslu pomažu
Kao i on skupa se zalažu.
U Knin idu da kupuju soće
Razne stvari prilične skupoće,
Jer za Marka ništa skupo nije
Samo Zoru da uzme što prije.
Dok se oni žure munjevito
Na poslu je malo i veliko.
Svi se žure a Zorka najmanje
I ne mari za svoje vjenčanje.
A na trećoj strani Radas drema
A o tome ni spomena nema
No kako će saznati o tome
Obećala da se je drugome.
Jedno jutro ustao se kada
On opazi, listonošu mlada,
koji ide prema njemu ravno
A nije ga posjećiv'o davno.
Nakloni se kad stupi na vrata
Te izvadi pismo iz torbaka.
Evo Mirko jedan listak bijeli
Moguće je da te razveseli,
Ako piše neko biće mlado
S'kojim si se zabavljao rado.
To izreče i pismo mu pruži
Pa ulicom dalje put produži,
A Mirko ga okrenu sa strane
Da s' uvjeri jeli od dragane,
Po adresi rukopis poznade
Al ne sluti što u njem' imade.
Pa kad ga je otvarati stao
Taj mu proces vječno je trajao.
Munjevito pročita redove
Najpre jednom pa opet iznova,
Završio kada je čitanje,
I kad vidje što mu piše janje,
Za koju ga jošte ljubav veže
U životu ne bješe mu teže.
Al' u cijelo vjerovao nije
Mislio je stvar stoji drukčije,
No uzalud na tom neće stati
Već što prije to mora saznati.
Da s' uvjeri on na mjestu lizu
Posjetit će svoju ljubavnicu.
Zatim hitro na noge se skoči
Pa asfaltnoj uputi se ploči,
Do upravne od rudnika zgrade
Te uporno dopust tražit stade.
Al to nije išlo jednostavno
Jer dopust je planiran odavno.
Da svakoga zapadne u ljeti
A ne onda kad se netko sjeti.
Zato prođe punih petnaest dana
Dok objava bješe potpisana,
Sa kojom je na put krenut moga
Do Mratova sela malenoga.
Za kad usput ne sretne poznatih
Od kog nešto mogao bi saznati,
Pa mu vrijeme predugo potraja
Od Labina do mjesta Oklaja.
Gdje je stiga' kad se mjesec rađa
Kad je u dvoj' najbolja vijađa
Te večeri oko osam uri
Ide Marko pomalo se žuri.
Iz Oklaja niz krivu ulicu
Pomišljajući na svoju Zoricu.
Ispred sebe spazi jednu ženu
Zamotanu u pletu kafenu,
Čim je stigne odmah je poznade
I upita što nova imade;
Jer u srcu radoznali je bio
Pa novosti saznat' je želio.
Tad mu ova žena progovori: .
Da li briga za draganom te mori
Ja sam čula gdje žene pričaju
Da si ima curu u Oklaju
I da si je mladu ostavio
A sada je drugi isprosio.
U Oklaju danas sam saznala
Udaje se za Marka Bandala.
To je cura IkicaZorica
Nekadašnja tvoja ljubavnica,
A od tebe nije to pošteno
Što je nisi volio iskreno!
Kad je Mirko razumio ovo
Ove su ga porazile vijesti
Pa kod kuće ne htjede ni sjesti.
Samo malo popio je vina
I popuši nekoliko dima
Njegovi su svi otišli leći
On zamišljen ostade sjedeći.
Odjednom se diže od šporeta
I po sobi počeo da šeta,
Pa ti ove riječi progovara:
Oj Zorice srce iz njedara
Moje srce i danas te ljubi
Što dočeka da te ja izgubi,
Ja priznajem da sam krivac tomu
Obećala što si se dragomu.
Ali nadu ne smijemo gubiti
Da ćeš moja vjerenica biti,
Sada moram priliku da tražim
Bol na mome srcu da ublažim.
Ja se moram sa tobom sastati
Da je straža na ulaznim vrati,
Pa ako mi kažeš Zore draga
Srce tvoje da drugom pripada,
Tad' za mene nade više nema
Sva je moja nada izgubljena.
Tad' mi smrtnu presudu izreci
Prije nego 1' mene se odreci,
Nek' ledina moju mladost krije
Kad ne imam moje najmilije.
Tebe tada neka prati sreća
Uspomena na mene postojeća,
Kad je bilo blizu dvanaest sati
Odluči se da ide spavati
Legao je ali nema sanka
Ne zaspao do bijelog danka,
A u jutro kada se podiže
Do ormara primiče se bliže.
Oblači se što j' moga finije
Robu koju još nosio nije,
A zatim se bicikla dohvati
U susret mu pođe stara mati.
Pa ga mati u šali upita:
Kuda li se moj sinak skita
Što li rani i dere opanke
Kao janje koje nema majke.
Nego reci moj voljeni sine
Za čime se tvoje srce brine,
Kaži majci moje najmilije
Što se tužno u tvom srcu. krije.
nastavlja se....
↧
Gorka ljubav-Marko M Popović- 7 dio
↧
Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša-6. dio
Oklaj u studenom 1995 godine.
Cesta od Maletića do kuće Drage Čilaša
↧
↧
I to se nažalost događa....
Na web stranici "Dalmacija News" možete pročitati članak Željka Huljeva pod naslovom:
"srijeda, 17.listopada 2012-Oklaj: Preminuo u dućanu nad blagajnom"
....a u tekstu:
Ante V., 54-godišnji štićenik Doma za starije i nemoćne, u Oklaju u utorak je u večernjim satima iznenada preminuo od srčanog udara koji ga je zadesio u mjesnom dućanu prilikom kupovine sitnih potrepština.
Nesretnom kupcu iznenadna smrt ugasila je život točno u trenutku dok je stajao pred blagajnom i djelatnici predavao posljednji artikl na otkucavanje.
U jednoj ruci je držao prethodno kupljenu robu, a u drugoj sitni novac, te se nakon obračuna primio za prsa, nagnuo i pao točno preko kase u kojem položaju je ostao sve do dolaska Hitne pomoći.
Link na cijeli članak:
http://www.dalmacijanews.com/Crnakronika/View/tabid/71/ID/102084/Oklaj-Preminuo-u-ducanu-nad-blagajnom.aspx
Preminulog Ante vjerojatno će se svi koji ga poznaju sjetiti kao mirnog, tihog čovjeka....Rado je uređivao zelenilo oko Doma u kojem je bio smješten, rado se družio s djecom i s njima kratio vrijeme učeći ih igrati biljar....
Počivaj u miru Ante....
↧
O fra Šimi, rekoše u Promini
Današnji broj Slobodne Dalmacije donosi nam članak Katarine Rudan pod naslovom:
Objavljeno 17.10.2012. u 21:32
ČINIO JE ČUDA
Mještani Oklaja, Lukara i Čitluka puni hvale za svojeg nekadašnjeg dušobrižnika
Link: http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/190833/Default.aspx
a u članku izeđu ostalog:
Zbog svoje energičnosti, poduzetnosti, želje i volje da pokrene Prominu u duhovnom i svjetovnom životu, prozvali su ga Šime kotač. Živio je u župnom dvoru u Čitluku, vozio stariji tip VW passata srednje klase i ni po čemu se nije izdizao od ostalih svećenika, govore Prominci.
Riječju, za nas je on bio dobar fratar - rekao nam je Paul Cota, aktualni načelnik Općine Promina, koji je i sam surađivao s fra Šimom, te redovito odlazio na njegove nedjeljne mise.
- Čini mi se nestvarnim i nemogućim da jedan crkveni službenik, u ovom slučaju fra Šime, može prodati toliko crkveno bogatstvo i pri tomu biti ovlašten za podizanje ili preuzimanje novca. Valjda postoje pravila po kojima se imovinu prodaje. Ne znam, nevjerojatno je - veli Budanko.
Nimac: Za sve je kriva ljubomora
Nažalost, protiv mene su se urotili neki važni ljudi u Baškoj Vodi, pa čak i fratri. Ljubomora je svemu kriva odgovorio nam je Šime Nimac, ne želeći otkriti o čemu je razgovarao u ponedjeljak u Nadbiskupskom ordinarijatu, a o sadržaju sastanka ni riječ nismo mogli izvući ni iz uprave splitske Crkve.
Naravno, ovo su samo kratki navodi, a cijeli tekst pročitajte pod već navedenim linkom:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/190833/Default.aspx
↧
Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša-7. dio
Oklaj 1995 od Mande Barine do tvornice Sintal.
↧
↧
Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića- Pošta u Oklaju
Malo tko se ovih dana sjetio da je 20.10.1906 godine, prije 106 godina, u Oklaju ustrojen Brzojavni ured.
Ali, zato je tu arhiva profesora Ante, prepuna baš takvih zanimljivih podataka.
Za današnji post, izdvajam sljedeći tekst u kojem možete saznati kada je u Oklaju proradila pošta, kada se mogao poslati brzojav, i kada je zazvonio prvi telefon.
*******************************************************************
Nedjeljko Nižić
PREGLED POVIJESTI POŠTE, BRZOJAVA I TELEFONA U HRVATSKOJ
OKLAJ
POŠTA
- Poštanski ured je otvoren 25.06.1884. godine. (Ispisi iz bečkih arhiva - Arhiv HT Muzeja).
- Nakon Prvoga svjetskoga rata ured je bio pod talijanskom okupacijom.
U razdoblju od 03.04.1921. g. do 17.04.1921. g. ured je potpao u nadležnost Direkcije P.T. Split. Ured odmah nije počeo s poslovanjem, nego 21.05.1921. g. ("Poštansko - Telegrafski Vesnik", br. 14, str. 228., Beograd, 31.07.1921. g.; Isto, br. 17, str. 299., Beograd, 15.09.1921. g.).
- Poštanski se ured Oklaj vodi u "Iskazu ... stanja ... područnih ureda od 01.05.1921. g." kao zatvoren. ("Službeni list Oblasne direkcije Pošta i Telegrafa u Splitu", br. 12, str. 5., Split, 13.05.1921. g.).
- Postaje 1924. g. bila ugovorna. ("Poštansko - Telegrafski Vesnik", br. 15., str. 470, Beograd, 15.08.1924. g.).
- Poštanski ured Oklaj je poslovao 1947. godine. ("Spisak pošta FNRJ", str. 71., Beograd, 01.05.1947. g.).
BRZOJAV
- Brzojavni ured je ustrojen 20.10.1906. godine. ("Post und Telegraphen Verordnungsblatt...", br. 134, str. 594., Beč, 30.11.1906. g.; Ispisi iz bečkih arhiva,; "Smotra Dalmatinska", str. 3., Zadar, 27.10.1906. g.; "Narodni list",str. 3., Zadar, 29.10.1906. g. - Ispisi, Arhiv HT Muzeja.).
- Nakon završetka Prvoga svjetskoga rata ured je bio pod talijanskom okupacijom do 21.05.1921. g. kada je potpao pod nadležnost Direkcije P.T. Split. ("Poštansko - Telegrafski Vesnik", br. 17, str. 299., Beograd, 19.05.1921. g.).
- Brzojavna služba se je 1947. g. obavljala preko telefona. ("Spisak pošta FNRJ", str. 71., Beograd, 01.05.1947. g.).
TELEFON
- Telefon je pušten u promet 31.05.1931. godine. ("Poštansko - Telegrafski Vesnik", br. 12, str. 174., Beograd, 16.07.1931. g.).
- U Oklaju je 1933. g. bio jedan pretplatnik koji je priključen na mjesnu telefonsku centralu. ("Telefonski imenik 1933 godine Primorska direkcija Pošta i Telegrafa Split", str. 9. i 39., Split. 1939. g.).
- Godine 1941. su bila dva pretplatnika.
Centrala je sudjelovala u međunarodnom prometu s Argentinom, Belgijom, Cejlonom, Čehoslovačkom, Čileom, Danskom, El-Salvadorom, Filipinima, Slobodnim gradom Danzigom, Dominikanom, Hondurasom, Egiptom, Engleskom, Francuskom, Gibraltarom, Islandom, Kenijom, Njemačkom, Palestinom, Paragvajem, Puerto Ricom, Sarskim područjem, Sijamom (Bangkok), Švicarskom, Švedskom, Turskom, Vojvodstvom Luksemburg, Ugarskom, Urugvajem, Litvanijom i Letonijom i Sovjetskim Savezom (samo s Moskvom). ("Telefonski imenik 1941 Direkcija Split", str. XXI., 1. i 74., Split, 1941. g.).
- Telefon je bio u prometu 1947. g. ("Spisak pošta FNRJ", str. 71., Beograd, 01.05.1947. godine.).
*******************************************************************
Naravno, to je čisto "arhivska" građa, u kojoj se rijetko ili gotovo nikad ne spominju ljudi koji su bili "duša" pošte.
Koliko li je samo poštara nosilo poštu od 1884. godine do danas
Marko poštar...pokojni Bojarić...pokojni Bune...Gojčeta..Škarica, Bernard, Doc.....
Naravno, to su oni kojih se ja sjećam...a stariji Prominjci se vjerojatno sjećaju još mnogih poštara koji su im donosili nekad radost nekad tugu.....
A današnja djeca, na spominjanje poštara, odmah će se sjetiti poštara Mate Pokrovca i poštara Tome Duvančića....i život ide dalje...a mi i u 2012. imamo svoju poštu.
↧
Solarna termoelektrana u Promini, izgledat će ovako
Danas (26.10.2012 petak 18:00h) je u Drnišu organizirana javna tribina, ili točnije prezentacija projekta izgradnje solarne elektrane, od strane tvrtke "Genesis projekt grupa".
Fotografirao sam skoro cijelu prezentaciju, i evo je u cijelosti:
Naravno da prezentaciju prati još cijeli niz zanimljivih informacija...ali ih nažalost sada nemam vremena napisati...ali hoću uskoro...
Nadopuna posta 27.10.2012
Trebalo mi je dosta vremena za obradu fotografija, tako da tekst na temu iz naslova sljedi tek sada.
Jučer sam u nekoliko navrata na Radio Drnišu čuo najavu tribine na temu solarnih elektrana da drniškom području.
Odlučio sam baciti đir do Drniša, jer me baš zanimalo tko ovaj put organizira tribinu, odnosno što ima novog na tom području-dokle se stiglo u realizaciji te ideje.
Odmah po ulasku u malu vijećnicu u Drnišu, opazio sam dva poznata lica.
Evo i njihove fotografije:
Stariji gospodin na fotografiji je Ivan Glavaš, dok je mlađi gospodin Nikica Gabrić.
Prije nekoliko mjeseci, točnije u travnju ove (2012) godine, navedeni dvojac, uz asisteniciju gosp Mateije Perkovca, već je održao tribinu na temu solarnih termoelektrana na prominsko-drniškom području (na istom mjestu).
Prezentaciji je tada prisustvovalo kao i ovaj put dvadesetak ljudi (jako slab interes), s tim da je tada iz Promine bio prisutan načelnik Cota, vijećnik Krste Radas, i ja.
Što se tada moglo čuti na prezentaciji, možete pročitati na web stranici Radio Drniša u članku:
Španjolci i Arapi u Drnišu bi gradili termo solarni park
Objavljeno 25.04.2012., 11:41 | Napisao/la Matilda Jelčić Stojaković
Link: http://www.radiodrnis.hr/jm/index.phpoption=com_content&view=article&id=2299%3Apanjolci-i-arapi-u-drniu-bi-gradili-termo-solarni-park-&catid=1%3Anovosti&Itemid=4
Evo samo jednog navoda:
- "Zainteresirani smo za izgradnju termo solarnog parka, znači nefotonaponskog projekta, u snazi instalirane turbine 19.9 megawata u obliku središnjeg tornja. Znači heliostat odnosno zrcala fokusiraju na središnju točku na vrhu tornja sunčeve zrake i time dobivamo termičku energiju koju pretvaramo u paru koja ide na klasičnu parnu turbinu i time dobivamo struju. Prvi projekt radi uspješno već godinu dana, drugi se gradi, treći je u pripremi, 16 projekata planiramo u pojasu od Španjolske do Ujedinjenih Arapskih Emirata. Iza investicije stoje vlasnici tehnologije, tvrtka Sener Torresol Energy i Masdar iz Abu Dhabija. Sve analize su pokazale da su Miljevci idealni. Štetnog utjecaja na okoliš nema, a prije izgradnje bila bi izrađena i Studija utjecaja na okoliš", kazao nam je Nikica Gabrić.
Ono što je najvažnije za izgradnju solarnih elektrana, to je planiranje njihove pozicije/smještaja u prostornom planu županije- u ovom slučaju konkretno Šibensko-kninske županije, odnosno Grada (Drniša) ili Općine (Promine).
Taj dio priče je riješen (barem što se tiče Općine Promina) III. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Šibensko-kninske županije, koje su usvojene u lipnju 2012. godine, i u njima se može pročitati:
10)Planom se određuje područje istraživanja mogućeg smještaja sunčanih elektrana snage veće od 200 kW u planiranim zonama:
Gaj - Općina Promina,
Razvodsko plandište - kontaktno područje Općine Promina i Grada Drniša.
(više informacija pod linkom: http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/svskz/2012/06.pdf)
Prostorni plan je bio i tema mog posta pod linkom:
http://promina.blog.hr/2012/07/1630915261/iii-izmjena-i-dopuna-prostornog-plana-sibenskokninske-zupanije2-dio.html
i tamo možete pogledati kako cijela situacija izgleda na geografskim kartama i planovima, na terenu.
Odmah nakon usvajanja Prostornog plana Županije, jedne nedjelje, prvo ispred Općine Promina, a zatim i na nedjeljnoj misi u 10:30 u crkvi sv. Mihovila, mogli ste vidjeti u društvu načelnika Cote gospodu s početka priče- Ivana Glavaša i Nikicu Gabrića.
Meni je to bio znak da priča ide dalje..
Uskoro je, točnije u rujnu Općinsko vijeće Općine Promina, donijelo (objavilo odluku u Vijesniku ŠKŽ):
ODLUKU o izradi (ciljanih) izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Promina sa smanjenim sadržajem, iz koje navodim samo najbitnije:
***************************************************
VI. CILJEVI I PROGRAMSKA POLAZIŠTA PLANA
Članak 7.
Ciljevi i programska polazišta plana su:
-određivanje prostora za smještaj solarnih elektrana,
-otvaranje nove stambeno-gospodarske zone južno od Metal.sinta,
-otvaranje nove gospodarske zone za izgradnju pogona za preradu kamena i izgradnju asfaltne baze i
-uskladiti PPU Općine Promina sa Županijskim prostornim planom iz razloga da se olakšaju postupci izdavanja akata kojima se odobrava gradnja odnosno da se uklne neusklađenosti u preostalim dijelovima općinskog plana.
Odstupanje od utvrđenih ciljeva i programskih polazišta izmjena i dopuna, moguće je ukoliko se u postupku izrade plana utvrdi da iste u dijelu ili cijelosti nije moguće provesti jer su u suprotnosti s zahtjevima i mišljenjima tijela i osoba iz članka 11.odluke ili u suprotnosti s zakonskim ili podzakonskim propisima te pravilima struke.
***************************************************
Možda sam malo priču proširio više nego što treba, ali kako kažu-papir trpi sve.
I sada dolazimo na samu prezentaciju (jučerašnju), na kojoj se moglo izmeđuostalog čuti:
Nazočne je pozdravila dogradonačelnica grada Drniša Vlatka Duilo, te je nakon njenih uvodnih riječi u kojima je istakla važnost projekata poput ovoga za budućnost ovih krajeva, započeo izlaganje gosp Nikica Gabrić.
-Odmah na samom početku priče, istakao je kako je Općina Promina prihvatila projekt.
-Dio solarne termoelektrane trebao bi se smjestiti i na prostoru Grada Drniša
-Elektrana bi bila instalirane snage 19,9 MW, a u kombinaciji sa plinom, mogla bi ostvarivati 24 satnu proizvodnju el.energije.
-Ne radi se samo o ideji, nego o projektu koji je investitor već realizirao u Španjolskoj, i sada planira svoju tehnologiju primjenjivati širom svjeta na 35 lokacija.
-Relizacija projekta (izgradnja) u Španjolskoj je trajala godinu dana, a cijena gradnje iznosila je 170 milijuna eura, dok bi kod nas gradnja trajala oko 18 mjeseci, a cijena bi bila oko 150 milijuna eura-jer je cijena izgradnje u međuvremenu smanjena.
-Na izgradnji bi radilo oko 1000 ljudi, dok bi nakon izgradnje 50 djelatnika našlo stalno zaposlenje.
-Elektrana/postrojenje bi bilo smješteno na površini od 195 hektara, dok bi sama ogledala imala površinu od 300000 metara kvadratnih, i usmjeravala bi zrake sunca prema tornju visine 140 metara.
-Godišnja proizvodnja elektrane bila bi negdje oko 110 GWh.
Investitor bi zajedno za lokalnom upravom osnovao firmu, te bi djelili zaradu proporcionalno vlasničkom udjelu.ali to je malo šira pričaza koju treba biti ipak malo stručniji za njeno prezentiranje, kao i za razumjevanjepa je ostavljam za neko drugo vrijemeu kojem će biti aktualna.
Uglavnom, ono što je mene zanimalo, to su sljedeći koraci investitora kada je Općina Promina u pitanju, s obzirom da su kod nas dobili zeleno svjetlo, koje za sada još nemaju u Drnišu.
Sljedeći korak je izrada UPU-a (urbanističkog plana uređenja) područja izgradnje solarne elektrane koji će izraditi investitor, a uskoro se planira i putovanje prominskog izaslanstva u Španjolsku kako bi uživo vidjeli što će nam jednog dana izrasti pod Prominom.
Priča o solranim elektranama u Promini, stara je skoro četiri godine, pa ispod posta imate oznaku Solarna elektrana, link koji vas vodi na sam početak priče.
Nadopuna posta 29.10.2012
Više informacija o temi posta, možete saznati na web stranici Radio Drniša pod naslovom:
U Drnišu još jedna prezentacija izgradnje termo solarnog parka
Objavljeno 27.10.2012., 12:01 | Napisao/la Matilda Jelčić Stojaković
Link:http://www.radiodrnis.hr/jm/index.php/component/content/article/39-novosti/2565-u-drnisu-jos-jedna-prezentnacija-izgradnje-termo-solarnog-parka
Nakon šest mjeseci tvrtka "Genesis projekt grupa" u Drnišu je održala još jednu prezentaciju projekta izgradnje termo solarnog parka......
↧
Đir do Doma kulture
Večeras, po prvi put nakon rata, a možda i po prvi put u povijesti, u Domu kulture u Oklaju, održava se vjenčanje.
U nekim mjestima, to je normalna stvar, samo jedna od namjena Doma kulture
Ipak, oni koji žive u Promini, jako dobro znaju koliko je bio trnovit put do ovog ciljado stavljanja u funkciju Doma.
Da ne širim priču.evo snimke Doma kulture u Oklaju danas, 27.10.2012 u 10:00 sati.
↧
Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića-Osnovna škola Oklaj 1996 godine
Na današnji dan, prije 16. godina, profesor Ante, napravio je sljedeću fotografiju u osnovnoj školi u Oklaju:
Na fotografiji su svi tadašnji učenici, od prvog do osmog razreda.
↧
↧
Ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović u Puljanima
Prošli petak (26.10.2012) Prominci su kroz jutro i kasno popodne u čudu promatrali kolonu tamnih limuzina kako jureći odlaze prema Brljanu, i iz istog se smjera vraćaju prema Drnišu.
Oni koji su slušali vijesti Radio Drniša, mogli su saznati kako je Puljane, točnije Arheološki park i Muzejsku zbirku Burnum (Promina-Puljane) posjetio ni manje ni više nego Ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović i pomoćnik ministra, Nenad Strizrep.
Evo što možete pročitati na tu temu na web stranici Ministarstva zaštite okoliša i prirode:
********************************************************************
26.10.2012. - Druga prezentacija projekta Integracije u EU Natura 2000
Link: http://www.mzoip.hr/default.aspxid=13125
'Kad govorimo o prirodi, mi se u Hrvatskoj doista imamo čime ponositi. No to je i velika obaveza i veliki izazov. Obaveza kako na najbolji mogući način zaštititi prirodu a da pri tom iz vida ne ispustimo onoga zbog čega sve to radimo čovjeka'. Ovim riječima ministar zaštite okoliša i prirode otvorio je drugu prezentaciju projekta Integracije u EU Natura 2000 u kongresnoj dvorani Puljane Nacionalnog parka Krka.
Ministar zaštite okoliša i prirode, Mihael Zmajlović i pomoćnik ministra, Nenad Strizrep (Uprava za zaštitu prirode) tako su započeli prezentaciju s preko 100 sudionika, svih ravnatelja zaštićenih područja, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Fonda za zaštitu prirode i energetsku učinkovitost, Županijske javne ustanove za zaštitu prirode, WWF, UNDP i agencije Audio.
Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP Natura integration project) vrijedan je 20,8 milijuna eura.
.
.NP Krka primjer je ustanove koja vlastite prihode ulaže u daljnji razvoj na način da priprema velike projekte za europske fondove, primjer Centra Puljani u kojem se i održala prezentacija.
Pomoćnik ministra Nenad Strizrep najavio je i novi Zakon o zaštiti prirode s čijim je ključnim odredbama tijekom poslijepodneva upoznao i sve sudionike.
********************************************************************
Osim službene informacije Ministarstva, na raznim portalima, možemo pročitati sljedeće:
********************************************************************
Šibenik News-JOŠ SE NE ZNA HOĆE LI PRORADITI NACIONALNA PARKOVNA AGENCIJA
Objavljeno: 26.10.2012. | Autor: Diana Ferić
Link: http://mok.hr/vijesti/sibenik/jos-se-ne-zna-hoce-li-proraditi-nacionalna-parkovna-agencija
Ministar je bio nazočan na 2. prezentaciji Projekta integracije u EU natura 2000 u organizaciji NIP-a (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode) i JU Nacionalni park Krka koja je održana u kongresnoj dvorani JU NP Krka u Puljanima. Bili su nazočni ravnatelji zaštićenih područja, rukovoditelji različitih službi MZOIP-a, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Fonda za zaštitu prirode, županijskih javnih ustanova, WWF-a, UNDP-a i Audio-u.
Na prezentaciji su predstavljeni završeni radovi, planovi upravljanja okolišem, iskustva u provedbi, strukturni fondovi u financiranju zaštite prirode, dizajn i interpretacija prirode u sklopu NIP-a, uspostava metodologije za praćenje efikasnosti upravljanja u zaštićenim područjima (METT) te poučno-pješačka staza u NP Krka kao prvi ugovoreni i završeni projekt u jednom zaštićenom području.
********************************************************************
Dalmacija News donosi nam kratku tekstualnu informaciju, ali zatko kod njih moždamo pogledati prekrasne fotografije samog događaja:
petak, 26.listopada 2012
Podignut "rimski logor" kod Drniša (FOTO)
Link: http://www.dalmacijanews.com/Magazin/View/tabid/75/ID/102820/Podignut-rimski-logor-kod-Drnisa-FOTO.aspx
U Puljanima kod Drniša, u bivšoj vojarni iznad rijeke Krke, Nacionalni park Krka uredio je stalni muzejski postav s istraživanja rimskog logora Burnum kod Kistanja.
U muzeju se mogu vidjeti predmeti od stakla, novčići, te ratni predmeti iz 1 stoljeća.
********************************************************************
Šibenski Portal nam donosi:
Ministar Zmajlović prvi put u Nacionalnom parku Krka
Snježana Klarić | 26.10.2012 u 14:49
Link: http://sibenskiportal.hr/2012/10/26/ministar-zmajlovic-prvi-put-u-nacionalnom-parku-krka/
- Ono što je bitno naznačiti ćemo u novi oblik organiziranja i načina upravljanja zaštićenih područja ići tek nakon što se izradi sveobuhvatna analiza i stručna podloga koja bi trebala pokazati koji je to optimalni model i koji će to biti efikasni model upravljanja, a da bude bolji od ovog koji je danas obznanio je ministar.
PRVI UGOVORENI I ZAVRŠENI
- Danas se nalazimo na ovom prekrasnom mjestu koje zapravo dokazuje da je Hrvatska zaista jedna od najbogatiji europskih zemalja po pitanju biološke raznolikosti i to za nas predstavlja veliku obvezu i izazov. Obveza da taj prostor razvijamo i čuvamo na najbolji mogući način, ali da iz vida ne ispuštamo ono najvažnije da priroda mora živjeti u harmoniji s čovjekom podsjetio je ministar Zmajlović, a da JU NP Krka ide u tom smjeru pokazao je i jedan od mnogobrojnih projekta koje provodi, pa se tako ova šibenska Ustanova može pohvaliti poučno pješačkom stazom Stinice Roški slap Oziđana pećina koja glasi za prvi ugovoreni i završeni projekt u jednom zaštićenom području.
********************************************************************
Vjerojatno većina čitatelja zna, ali nije loše ponoviti.
Vojarna Manojlovac, odnosno kompleks zgrada iznad hidroelektrane Miljacka (nekad Manojlovac), izgrađen je istovremeno kad i sama elektrana, davne 1906. godine.
Tako su se u kompleksu zgrada nalazile stanbene zgrade za buduće djelatnike elektrane, restoran, radioneKompels je živio punim plućima, tu se rađalo i umiralo
Pedesetih godina prošlog stoljeća, prvo se u Kninu grade stanovi za djelatnike elektrane, a nedugo zatim i Uprava elektrane kao i svi djelatnici-stanovnici sele u Knin, a prostor prelazi u korištenje tadašnje JNA.
Vojarna je služila svrsi do Domovinskog rata, i nedugo nakon njega, a nakon tog je prepuštena na milost i nemilost kako ljudi tako i vremena.
Sjećam se da sam jednom negdje oko 2000 godine, za web stranicu Drnis.com napravio za temu Neiskorišteni objekti Promine desetak fotografija, a tadašnji urednik ih je prosljedio NP Krka.
Evo tih fotografija, uz još nekoliko fotografija djelatnika HE Miljacke, ispred svojih stanova, ispred restorana koji je sada konfrencijska sala.
A evo i nekoliko fotografija današnjeg stanja, koje možete pogledati pod već gore navedenim člancima Dlmacija Newsa i Šibenik Newsa:
Evo i jedne fotografije za one koji ne znaju gdje su uopće Puljane i Promina:
Već sam pisao o Arheološkom parku i Muzejskoj zbirci Burnum (Promina-Puljane) pod linkom:
http://blog.dnevnik.hr/promina/2010/11/1628395109/arheoloski-park-i-muzejska-zbirka-burnum-prominapuljane.html
...prije dvije godine kada je isti otvoren.
Za one koje zanima još koja riječ o samom muzeju u Puljanima, tu je link:
http://hvm.mdc.hr/muzej-ispis.aspxlang=1&id=65&museum=arheoloska-zbirka-burnum&code=538:PUL
↧
Gospa Čatrnjska Svi sveti 2012
Evo jedne prigodne fotografije, nastale prije nešto više od sat vremena.
↧
Turizam u zaleđu
Posjet Ministra Zmajlovića Puljanima-Promini, donio nam je cijeli niz naslova u dnevnim novinama na temu turizma u našim krajevima, točnije, planovima NP Krka u tom području djelovanja.
Čitajući Šibenski tjednik, naišao sam na jedan članak u kojem se donosi razmišljanje lokalaca o toj temi, o razvoju turizma u našim krajevima.
Evo nekoliko navoda:
*************************************************************
Krka je primjer drugim nacionalnim parkovima!
Snježana Klarić | 31.10.2012 u 17:00
Link na članak: http://sibenskiportal.hr/2012/10/31/krka-je-primjer-drugim-nacionalnim-parkovima/
- Mi to uglavnom radimo zbog lokalnog stanovništva jer je činjenica da svi ti ljudi, koji gravitiraju parku, žive od parka i primjetno je povećanje broja seoskih domaćinstava u zadnje vrijeme govori ravnatelj Bulat.
Lokalci pozdravljaju projekt disperzije posjetitelja prema sjeveru, priča nam Slavko Matas, iz Čitluka kraj Oklaja. No, nije sve tako jednostavno.
- Malo je ljudi ovdje spremno na to. Ljudi nisu dovoljno educirani, ne govore strane jezike, nemaju određene infrastrukture. Ja sam imao nešto u planu, ali ova me kriza ne usporila, već sam morao napraviti korak natrag ne skriva Matas neuspjeli pokušaj da se okoristi blagodatima područja u kojem živi. Prihvat većeg broja gostiju ujedno je i naznaka globalizacije zaleđa Šibenskokninske županije, a spremnost da iskoriste pružene mogućnosti, i u rodnom kraju ostvare san o boljem sutra Matas pripisuje susjedima s obje obale rijeke Krke koji idu u korak s vremenom, bez obzira na činjenicu da ne žive u razvijenoj, urbanoj sredini.
- Može čovjek i ovdje stalno živjeti, a da istovremeno prati suvremene trendove, ne mora čovjek živjeti u Parizu jer i tamo ima sapetih ljudi, koji ne idu ukorak s vremenom.
-Ovdje imamo ljude koji to mogu pratiti i zato imaju izuzetno pozitivan stav prema tome što se nacionalni park definira u cijelom svom toku i da od toga imamo komercijalnu vrijednost priznaje stanovnik Čitluka, smještenog na pola puta između Puljana i Oklaja.
NEKA TURIST S NAMA ŽIVI I RADI
Matas ima i ideju kako turiste, jednom kad dođu na sjever županije, navesti da ostanu duže od vremena predviđenog za obilazak prirodnih atrakcija.
- Strancu treba ponuditi nešto izvorno. Ne treba za njim vući ništa španjolsko, nego ono što imamo ovdje. Da on s nama živi, radi, da ide u vrt, kopa i bere, da ima crno ispod nokta kao i ja. Mislim da nam je taj ruralni ili aktivni turizam šansa, ali mi idemo na sunce i plaže ogorčen je. Uvođenje turizma u zaleđe vidi kroz produženje sezone pa da se turistu ponudi atraktivno jesensko vrijeme, što i ne bi bila velika novost jer poznate su priče iz vremena prije Domovinskog rata kada su naši djedovi vrbovali turiste i odvodili ih sa sobom u polja, vinograde i voćnjake gdje su im furešti rado pomagali u radovima.
- Imamo izuzetne predispozicije da nam turistička sezona u Hrvatskoj traje cijelu godinu, a to malo koja destinacija u svijetu ima. Mi na selima možemo upotpuniti taj sadržaj s onim što velike hotelske kuće na moru nemaju, a to je taj domaći ambijent tvrdi Matas, dodajući da bi pomoglo kad bi i država umiješala svoje prste i kanalizirala dio aktivnosti u turizam u zaleđu, na sjever Krke isto ono mjesto gdje JU NP Krka zadnjih nekoliko godina upućuje svoje posjetitelje i u tome, čini se, uspijeva.
*************************************************************
Dugo pratim u dnevnim medijima izjave kako političara, tako i malih ljudi, i moram priznati da se rijetko naiđe na ovako kvalitetan odgovor lokalaca na temu turizma, NP Krke, neiskorištenih potencijala koje ima naš kraj.
Razmišljajući malo o ovoj temi, dolazim do spoznaje, da smo mi zapravo u ovim krajevima na nekoj granici između suvremene kulture življenja i tradicionalnog načina života i njegovih vrijednosti.
Ovaj kraj nije slučajno ovakav kakav jeste, nego su ga takvim učinile generacije naših predaka koji su živjeli određenim načinom života.
NP Krka je ustanova od koje smo očekivali nova radna mjesta i zaštitu prirode.
Dobili smo tri radna mjesta (u NP Krka) u dvadesetak godina njegova postojanja, i stalni nadzor rendžera-inspektora nad svim poljoprivrednim radovima na poljoprivrednim površinama u granicama NP Krka, i cijeli niz zabrana
Da li je priroda sada ljepša nego prije osnivanja NP Krka, to je priča za sebe.
Ali, vratimo se kulturi življenja u ovim krajevim, ta me tema malo golica.
Jeste li razmišljali, što zapravo putnik namjernik, turist...čovjek željan odmora u ovim krajevima uopće očekuje kad npr Prominu zaokruži kao svoju destinaciju
Evo nekoliko primjera iz svakodnevnog života:
Razgovarajući s jednim prijateljem, saznajem kako on već godinu dvije, ima mali inkubator, leže koke koje nose zelena jaja, ima prekrasne koke, prekrasne pjetliće.
Nađe se tu i patkica, guskica....ma ima svega.
Ali, zapravo, meni je gušt gledati čovjeka dok priča priču.
Čitati radost na njegovu licu, radovati se njegovoj radosti.
I tako, nedavno čujem...Susjedi su došli na odmor u Prominu....Pjevac je uredno pjevao svoje hitove svako nekoliko sati....Koke su nagrađivale pjevača intimnim odnosima (neke rado, neke kao haremsku dužnosti)...zelena jaja su se i dalje nosila...a onda šok:
Sused, vaše koke mi nedaju mira spavati....molim Vas da ih nekako utišate!
Pjevac i koke nisu se uklapale u odmor, i platile su glavom, zbog nastrana života u zaleđu, i njhovi smještajni kapaciteti su sada slobodni, isto kao i kuća suseda koji se požalio na buku-jer ni odmor ne traje dugo.
Čuvši tu priču, gledam svoje koke i pjevca koje sam dobio u nasljedstvo....
Otvorim im vrata kokošinjca, ekipa krene na marednu, i onda svak svojim poslom...Koke uredno čeprkaju po dvorištu, a pjevac kukurikne-i što mislite što se onda događa
Nakon mog pjevca, javlja se Mirin, pa Agićev, pa od Sikavice, pa Pajiše i onda pjesmu završava Čilašev pjevac. Ne ide to uvjek tim redom, ali zanimljivo ih je slušati.
I gledam mog pivca na ogradi dvorišta, kako s ponosom pjeva svoju pjesmu.
Kuća mojih roditelja, ostala je prazna...a ja se sjetim Araličinog naslova Gdje pjevac ne pjeva... i kažem-neka živi barem pjevac i koke...živjet će i kuća....
Ali, nisu samo pjevci problem.
Često ujutro, kad krenem na posao, sretnem dvije žene kako gone ovce na pašu u polje.
Ispred njih ovčice, a njih dvije polaganim korakom, savijenih leđa, sljede ih i tiho razgovaraju.
Za njima pas, koji je tu ako zatreba za ovcama potrčati....(jer su rekordi na sto metara odavno iza čuvarica stada...)
Nisu to ovce za neki biznis, za okrenut neku lovu, ....te ovce po meni imaju više neku terapijsku ulogu, razlog da se usprkos svim bolovima u leđima, nogama, tlaku...gihtu...njih dvije ujutro podignu iz kreveta i s radođšću krenu u novi dan.
Sve bi bilo OK, da uz ovčice, nekada na pašu ne krene i jedna kravica.
Krave su inače radoznale životinje...a imaju i visine.
Kakve veze sad ima visina krave s ovom pričom, gdje u ovom slučaju problem
Nakon povratka s paše, ta kravica je imala jednu gadnu naviku.
Kad bi suseda došla na odmor u Prominu, s guštom bi uključila svoju plazmicu, da vidi kaj ima novega kod kuće...u kulturnom svetu...ne....i kravica bi radoznalo mljackala ustima i s itstim, a možda čak i većim zanimanjem pratila Pola ure kulture, ali kroz prozor!
Većina turista je navikla piti kavicu i gledati TV u društvu prijatelja, ali u društvu kravice na prozoru, vjerojatno je malo tko planirao.
Koja je poanta priče
Slučaj je završio na sudu, i radilo se o glavi kravice, i iskreno ni sam neznam kako je priča završila....Bitno je napomenuti da kravica ipak nije mogla glavom gledati kroz prozor, nego je teme dana pratila ipak iz svog dvorišta, sa udaljenosti od nekoliko metara....al' pitanje je hoće li to sud uvažiti kao olakotnu okolnost.
I vratimo se sad pitanju Što očekuju turisti kad dolaze u ove naše krajeve
Pjevci i kravice se već ne uklapaju u priču, što je sljedeće
Mi koji tu živimo
Da se vratim opet junacima priča...pjevcima, karavici i njhovim vlasnicima....
Mnogi čitajući priče, odmah postavljaju pitanje Tko je to, Tko je tko u priči...pa će i sada pitati Tko je imao koke', Tko je imao kravicu, Tko je završio na sudu.
Nije smisao priče prozivati nikoga, nego jednostavno opisati životne situacije onakve kakve jesu...
Zašto živimo tako kako živimo
Koliki je Turistički prag tolerancije
Ima li života na selu ako pjevac ne pjeva
Zar krave više nesmiju mukati, a ovce blejati na selu
↧
Iz arhive profesora Ante Vladimira Bikića-MVČ "Prominske obljetnice"-5. dio
Arhivu profesora Bikića, krasi i knjiga Mirka Validžića Ćelkanovića-Prominske obljetnice.
Knjiga, koja daje odgovore na mnoga pitanja iz prominske, ne tako davne prošlosti.
Za ovu prigodu, objavit ću peti nastavak teksta pod naslovom:
OSAMDESET GODINA ŽIVOTA I RADA PROMINJSKE OPĆlNE 1883-1963
Evo i nastavka teksta..
***********************************************
Između dva svjetska rata prominska je općina, nakon talijanske okupacije, koja je trajala do potkraj 1920 (Rapallski ugovor 12. 9. 1920.: postaje u Oklaju i na Manojlovcu), imala dva načelnika s duljim vremenom upravljanja, a nekoliko s kraćim načelničkim stažom.
Svi su osim posljednjeg, iz već tri poznate prominske načelničke kuće.
Nakon početnog preboljenja ratnih nevolja stao je na čelo općine Promine prvi školovani načelnik, učitelj MARKO ŠKOVRLJ (51.) potomak iako ne izravni prvog istoimenog načelnika, njegov sinovac iako uzrastao u narodnjaštvu, njega je ratna jugoslavenska misao o suživotu u zajednici naroda uvela u tokove novog opredjeljenja.
Ponajprije komesar općine, a zatim načelnik, usprkos nadmoći Pučke stranke i HSS-a.
Nije bilo lako uzeti kormilo općine iza ratne pustoši u političkim previranjima koja su dosegla vrhunac u šestojanuarskoj diktaturi (1929).
Uza sve to Marko Škovrlj nastojao je postići što više.
Bio je vrlo susretljiv, jednostavan, hladnokrvan i radišan.
Kao mlad učitelj nadahnuo se zdravim rodoljubljem, izraženim u tokovima zdravog progresizma koji su u jedinstvu s narodnom strankom nosili teret borbe za učvršćenje našeg domovinskog juga u jedinstvenu cjelinu jednog narodnog bića.
I ostali njegovi prominski vršnjaci intelektualci (uglavnom učitelji) bili su na istoj stazi:
njegov brat Niko Škovrlj, prof. Ilija Dizdar Bilonjić (kojega je školovala općina), ing Ilija Čavlina (sin tajnika Nike), agronom Ante Škovrlj, Mile-Đuro Ćoric, Ive Bilušić i dr.
Oni su po Promini držali tečajeve opismenjivanja i prosvjećivanja.
Za načelništva Marka Škovrlja otvorena je osnovna škola u Puljanima 1927 godine, četvrta na području općine (52.).
U Isto vrijeme bližio se kraju Markov mandat, kao i politički suton u posljeratnom jugoslavenskom državnom uređenju.
__________________________________________________________
Napomene:
(51.)Marko Škovrlj (mlađi, učitelj) sin je Petra i Pere Tomić, rođen u u Razvođu 08.07.1882., iste godine kad je potpisan zakon o uspustavi prominjske općine; bio je vrstan učitelj i marljiv posjednik (vinogradar); umru je u Razvođu 22.02.1968.
Pokopan je u grobneu svoga strica, prvog načelnika, u groblju u Lukaru.
(52.)Odgoj i osnovno obrazovanje u Dalmaciji, Split 1975, str. 103.
***********************************************
Nastavlja se.
Prethodni post na temu iz naslova link:
http://promina.blog.hr/2012/10/1631089749/iz-arhive-profesora-ante-vladimira-bikicamvc-prominske-obljetnice4-dio.html
↧
↧
Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša-9. dio
Vrijeme je zadnju snimku Oklaja iz arhive Drage (Marka) Čilaša;
↧
Nosim sada masline, do nečvenske uljare
Vrijeme je berbe maslina, i glavno je pitanje prominskih maslinara ovih dana: Jel' počela uljara s radom, Koji im je ono broj mobitela!
Premda sam već pisao o uljari OPG-a Ivana Perice u Nečvenu, ne škodi se koji put ponoviti, kad je priča zanimljiva.
Evo što na web stranici OPG-a možete pod linkom:
http://opg-perica.com/index.phpoption=com_content&view=article&id=7&Itemid=15&lang=hr
pročitati:
Obiteljska uljara
Gospodarstvo posjeduje vlastitu mini uljaru na prostoru od 40 četvornih metara u kojem su smješteni strojevi za prešanje maslina i proizvodnju.
Proces proizvodnje maslinovog ulja odvija se u dvije faze. U prvoj fazi se zdravi plod masline drobi gnječenjem, a potom se u drugoj fazi tiještenjem smjese zdrobljenih plodova cijedi čisto maslinovo ulje. Odjednom se može samljeti maksimalno 200 kilograma maslina i točno se zna koliko koji proces minimalno može trajati kako bi se dobile optimalne količine ulja iz samljevenog ploda.
Proizvodnja se vrši tehnikom centrifuge u dvije faze na hladno (exstra virgine) kao jedna od najčišćih tehnologija obrade maslina i time spada među najzdravija ulja u svijetu. Hladna prerada maslina je najčistija tehnologija obrade maslina i budućnost u proizvodnji maslinovog ulja. Njime se maksimalno sačuvaju kvalitete jedne masline, ulje bude izuzetne kvalitete, osebujnijeg mirisa i okusa.
Prozvodni ciklus
Doprema, prerada i priprema maslina
Plodovi se donose u skladište u uljaru u rinfuzu, odložene u prozračne plastične ili drvene košare. Prva faza prerade maslina je vaganje radi evidencije ulaska sirovine (količina). Sam skladišni prostor mora biti uredan i čist s minimalnim utjecajem svijetla, optimalne temperature, prozračan, bez stalnog intenzivnog mirisa, a sve u cilju da se izbjegnu eventualni štetni procesi kvarenja plodova maslina. Zbog istih ovih razloga potrebno je da masline budu što kraće uskladištene. Tako dopremljeni plodovi se ubacuju u prihvatni koš, elevator s pokretnom trakom, koji ih doprema do samog stroja za odstranjivanje lišća. Tu se odstranjuje lišće i grančice, a nakon toga masline prolaze kroz stroj za pranje, gdje se cirkulacijom vode i zraka obavlja konačno čišćenje i pranje, kako bi plodovi otišli u daljnji tehnološki proces posve čisti. Ovaj dio tretmana maslina je važan preduvjet za dobivanje kvalitetnog ulja.
Mljevenje plodova maslina i priprema tijesta
Oprani plodovi maslina sada padaju u koš elevatora sa spiralnim vijkom koji ih transportira do tzv. blok modularnog postrojenja za mljevenje i miješanje. Isti se sastoji iz elektromotornog čekićara koji je sastavljen od okretnih filtera i metalnih čekića, gdje se masline melju, te kao tijesto odlazi u miješalicu s tri specijalna vijka za optimalno miješanje tijesta. Takvim miješanjem, a i cirkulacijom tople vode u dvostrukom plaštu miješalice (zatvoren sistem) postiže se optimalna priprema tijesta te praktički počinje dio odvajanja ulja iz tijesta. Tako pripremljena smjesa tijesta se iz miješalice pomoću tlačne pumpe odvodi do centrifugalnog dekantera i to bez dodatka vode, ili eventualno ima minimalne količine i to hladne vode što je posebno bitno.
Odvajanje vode od vegetativne vode i komine
U samom dekanteru (srcu sistema) putem centrifugalne sile uzrokovane vrtnjom horizontalnog vijka dolazi do odvajanja ulja kao jednog proizvoda i otpadne vegetativne vode s kominom kao drugog proizvoda. Taj proizvodni otpad se nadalje spiralnim vijkom ispod dekantera transportira van uljare, u sabirni koš, odakle se transportira do odlagališta. Ulje, kao finalni proizvod još prolazi kroz vibro filtre, gdje se odstranjuju eventualne zaostale nečistoće te ide u sabirnu posudu.
Separacija ulja iz sabirne posude
Ulje se putem pumpe transportira u centrifugalni separator, na konačno pročišćavanje i separaciju. Tako se na kraju dobije gotov proizvod, maslinovo ulje. Ostatak vode i komine se dalje ekološki zbrinjava i koristi za potrebe gnojidbe maslinika.
Zapremanje i skladištenje ulja
Tako dobiveni proizvod, ulje, sprema se u za to predviđenu posudu, najbolje u zatvorene tankove iz INOX-a. Tako se ulje taloži i smiruje, a moguća je i dodatna filtracija kroz dodatne filtere, ako se želi odstraniti i najsitnija primjesa u cilju bistroće ulja.
Eto, sada kad smo naučili proceduru kako od masline doći do ulja.samo još treba nazvati uljaru i pitati ih bi li (kad bi) mogli dovesti masline na preradu, a za to su nam potrebne informacije koje možemo pronaći pod linkom kontakt:
http://opg-perica.com/index.phpoption=com_contact&view=contact&id=1&Itemid=24&lang=hr
↧
Drniški pršut trebao bi biti
Na web stranici Ministarstva poljoprivrede, pronašao sam dokument, koji propisuje kakav bi zapravo trebao biti Drniški
pršut, i na kojim se on područjima pod tim imenom može proizvoditi.
Evo dokumenta u cijelosti:
**********************************************************************************
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. NAZIV POLJOPRIVREDNOG ILI PREHRAMBENOG PROIZVODA:
Drniški pršut
2. OZNAKA:
oznaka izvornosti oznaka zemljopisnog podrijetla
3. NAZIV SKUPINE PODNOSITELJA ZAHTJEVA:
Udruga proizvođača Drniškog pršuta, Zagrebačka 18, 22 320 Drniš
4. OPIS POLJOPRIVREDNOG ILI PREHRAMBENOG PROIZVODA:
4.1. Kategorija proizvoda (sukladno Prilogu II Pravilnika)
Kategorija 1.2. Mesni pripravci i proizvodi od mesa
4.2. Opis proizvoda (sukladno članku 6. stavku 2. podstavku b. Zakona)
Drniški pršut je s krupnom morskom soli soljen, prešan, hladno dimljen i sušen svinjski but obrađen bez zdjeličnih kosti i
nožice, proizveden tijekom vremenskog perioda od minimalno 12 mjeseci u ograničenom zemljopisnom području i u skladu s uvjetima proizvodnje, kontrole i označavanja proizvoda koje propisuje specifikacija.
Gotov proizvod ima karakterističan izgled pršuta, bez zdjeličnih kosti i nožice, te dijela kože i masnog tkiva s unutrašnje
strane buta, pravilno zaobljenog donjeg ruba. Izvana, ne smije imati vidljivih oštećenja, a po vanjskoj površini mogu se nalaziti ostaci tankog sloja plijesni. U trenutku stavljanja u promet drniški pršut mora imati slijedeća organoleptička i fizikalno-kemijska svojstva:
a) jednolična intenzivna rubin-crvena boja nareska, osim bjeline u području masnog tkiva;
b) intenzivan miris zrelog, blago dimljenog sušenog svinjskog mesa, bez stranih mirisa;
c) dobru međusobnu povezanost mišića na poprečnom presjeku uz povoljnu strukturu i laku rezljivost, i ne pretvrdi rub
pršuta;
d) karakteristični stupanj osušenosti ali ujedno laka žvačnost tako da je zalogaj brzo spreman za gutanje uslijed
povoljne sočnosti i tečnosti;
e) puni blago slatkasti okus, umjerene slanosti; nakon čijeg gutanja zaostaje ugodan i postojan olfaktorijalni/gustatorni
osjet arome pršuta, bez kiselosti, gorčine ili užeglosti;
f) Sadržaj vlage mora biti ispod 40 %, NaCl-a do 7 %, uz aktivnost vode ispod 0,90;
g) Masa drniškog pršuta u trenutku stavljanja na tržište mora iznositi najmanje 6,5 kg
4.3. Sirovine (samo za prerađene proizvode za koji je podnesen zahtjev za oznaku)
Drniški pršut proizvodi se isključivo iz svježih butova svinja, koji se, osim hlađenja na temperaturu od 1 C do + 4 C,
ne smiju podvrći nikakvom drugom postupku očuvanja, uključujući zamrzavanje. Obradom se iz buta odstranjuje nožica, križna i zdjelične kosti te rep, a ostaju bedrena i potkoljenična kost, urašteni dio sjedne kosti (sjedna kvrga) te, ovisno o visini reza kojim se odstranjuje nožica, ostaci tarzalnih kosti.
Također odstranjuje se dio kože i masnog tkiva s unutrašnje strane buta do visine koljenog zgloba te dio muskulature
donjeg ruba buta polukružnim rezom skupa i u istoj ravnini sa masnim tkivom na udaljenosti od 5 do 8 cm od glavice bedrene kosti.
Minimalna težina obrađenog buta iznosi 11 kg.
U trenutku soljenja butovi smiju biti stari od 2 do najviše 4 dana od dana klanja svinja.
4.4. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla za koje jepodnesen zahtjev za oznaku)
Hranidba tovljenika svinja za proizvodnju drniškog pršuta je konvencionalna i u skladu s zakonskim odredbama iz područja
kakvoće stočne hrane.
4.5. Faze proizvodnje koji se moraju odvijati u određenom zemljopisnom području
U području proizvodnje drniškog pršuta moraju se odvijati sve faze proizvodnje drniškog pršuta, osim uzgoja, tova, klanja
i klaoničke obrade svinja za proizvodnju pršuta.
4.6. Posebna pravila koja se odnose na rezanje, ribanje, pakiranje itd.
Drniški pršut može se stavljati na tržište cjelovit, razrezan u komadima različitog oblika ili narezan u narescima.
Komadi i naresci pršuta stavljaju se u promet u vakuum pakiranju različitog oblika, veličine i težine.
4.7. Posebna pravila koja se odnose na označavanje
Gotov proizvod proizveden sukladno zahtjevima iz specifikacije, označava se na koži s lateralne strane vrućim žigom
drniškog pršuta koji se sastoji od zajedničkog žiga i šifre proizvođača koja je istovjetna kontrolnom veterinarskom broju objekta.
Prilikom stavljanja u promet cjelovitog proizvoda, kao i svih vrsta pakovina, oznaka proizvoda mora, osim podataka
određenih zakonskom regulativom, sadržavati i naziv oznake zemljopisnog podrijetla i zajednički znak drniškog pršuta.
Drniški pršut koji je pripremljen za rasijecanje u komade ili narezivanje u nareske mora prethodno biti označen vrućim žigom.
Izgled zajedničkog žiga i znaka drniškog pršuta propisan je specifikacijom.
5. SAŽETA DEFINICIJA ZEMLJOPISNOG PODRUČJA:
Drniški pršut proizvodi se u Republici Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji, na širem području grada Drniša, u Petrovom
polju, Drniškoj zagori i na Miljevačkoj visoravni.
Područje proizvodnje drniškog pršuta nalazi se unutar administrativnih
granica Grada Drniša i susjednih općina Promina, Ružić, Unešić i Biskupija.
6. POVEZANOST SA ZEMLJOPISNIM PODRUČJEM:
6.1. Specifičnosti zemljopisnog područja
Zemljopisno područje proizvodnje Drniškog pršuta odlikuju specifične mikroklimatske prilika koje, iako u blizini mora imaju
karakter izmijenjene mediteranske klime.
To je zbog naglašenog kontinentalnog utjecaja u Petrovu polju i na planinskim padinama koje se spuštaju prema polju.
Nešto jači mediteranski utjecaj osjeća se na prostoru Promina-Miljevci (ima maslina) i na području Drniške zagore zbog otvorenosti reljefa prema primorju.
U cjelini gledano podneblje je uglavnom sub-mediteransko, ljeti toplo (žege i suše), zimi blago s rijetkim snijegom koji se u pravilu se ne zadržava više od dva dana.
Za proizvodnju pršuta naročit značaj imaju vjetrovi; dominantna bura suhi i hladni sjeveroistočnjak koji s masiva Dinare i okolnih planina puše u pravcu mora, i jugo, koji s mora donosi toplinu.
Vjetrovi prevladavaju u zimskom dijelu godine, kada su magle rijetkost.
Zbog blizine Jadrana (20-30 km zračne linije) zimi izostaju ekstremno niske temperature, dok zrak isušuju i hlade česti vjetrovi, stvarajući jedinstveno idealno prirodno okruženje za tradicionalnu proizvodnju drniškog pršuta.
Iako prvi pouzdani podatci o uzgoju svinja i soljenju i dimljenju svinjskog mesa na drniškom području datiraju još iz ranog 17 stoljeća, početci ozbiljnije proizvodnje pršuta, vezani su za drugu polovinu 20 stoljeća i početak rada Poljoprivredno industrijskog kombinata (PIK) Petrovo polje. Krajem 1970. godine PIK Petrovo polje spaja se sa splitskim Mesoprometom i nastavlja razvijati proizvodnju pršuta.
Prirodne prednosti te znanja i poduzetništvo lokalnog stanovništva, brzo su doveli snažnog procvata proizvodnje pršuta u Drnišu, koji se već potkraj 1970-tih pojavljuje na tržištu pod imenom - drniški pršut, a svoje vrhunce doživljava tijekom 1980-tih, nakon otvaranja nove pršutane kapacitet 50 000 komada pršuta u kojoj je radilo 60 radnika. Izgradnjom vlastite svinjogojske farme osamdesetih godina 20. st. kapaciteta 100000 svinja godišnje Mesopromet Drniš je osigurao potrebnu sirovinu za pršutanu. Nažalost, ova pršutana je, zajedno s pripadajućom svinjogojskom farmom potpuno uništena tijekom Domovinskog rata (1991-1995).
Posljednjih godina nositelj proizvodnje pršuta su mali privatni proizvođači s šireg područja grada Drniša, okupljeni od 2002. godine u Udrugu proizvođača drniškog pršuta.
,
6.2. Specifičnost proizvoda
Drniški pršut i drugi suhomesnati proizvodi na širem drniškom području proizvode se isključivo suhim soljenjem s krupnom morskom soli. But se soli s primjerenom količinom soli uz uklanjanje tzv. nečiste soli i završno ispiranje, zbog čega je okus drniškog pršuta manje slan i blago slatkast. Osim toga, pri soljenju drniškog pršuta ne koriste se, izuzev krupne morske soli, nikakvi drugi aditivi uobičajeni u industrijskoj preradi mesa.
Nadalje, u proizvodnji drniškog pršuta je specifičan način dimljenja. Uz drvo bukve i graba, koristi se i suha smrekovina, drvo i ljuske badema i suho smilje, zbog čega dim kojim se pršuti dime ima posebnu aromu. Sagorijevanje je tiho a dimljenje pršuta blago i pri dobroj cirkulaciji zraka. Zbog toga je specifična aroma dima u zrelom drniškom pršutu uvijek blago naglašena ali nikada ne prekriva aromu zrelog mesa.
Prirodno sušenje i zrenje buta u specifičnim klimatskim prilikama drniškog podneblja presudno je za stvaranje karakterističnog okusa i arome pršuta. Tijekom vremenskog perioda od minimalno 12 ili više mjeseci u mesu buta dešavaju se spontane kemijsko-enzimatske promjene bjelančevina i masti, gubitak vode i porast koncentracije suhe tvari i soli. Također, tijekom zrenja izvana dolazi do karakterističnog obrastanja plijesni što doprinosi završnoj aromi drniškog pršuta.
Dovoljno dug period zrenje presudan je i za formiranje rubin-crvene boje kao i za povoljnu strukturu pršuta. Zbog dugog sušena/zrenja, drniški pršut karakterizira određeni, nešto viši stupanj dehidracije ali ujedno i laka žvačnost, uz ugodan i postojan osjet arome pršuta nakon gutanja zalogaja.
Zbog svoje visoke kakvoće drniški pršut je uvijek imao poseban renome među pršutima, o čemu govori i podatak da je drniški pršut bio služen na engleskom dvoru prilikom krunjenja kraljica Elizabete II, 2. lipnja 1953. godine. Do komercijalizacije proizvodnje drniškog pršuta dolazi posebice 80-tih godina prošlog stoljeća kada je drniška pršutana s godišnjom proizvodnjom između 50 000 i 60 000 komada pršuta bila pravi div među tadašnjim proizvođačima pršuta u bivšoj Jugoslaviji a drniški pršut poznati brend tražen na tržištu.
6.4. Za oznaku zemljopisnog podrijetla uzročna veza između zemljopisnog
područja i kakvoće, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda
Teritorijalna povezanost drniškog pršuta prvenstveno proizlazi iz postojanja izuzetno povoljnih prirodnih uvjeta za soljenje i sušenje mesa na prostorima Petrova polja, Miljevačkog platoa i Drniške zagore. Posebnost ovog područja čine specifične klimatske prilika koje pokazuju značajke tople mediteranske i hladne kontinentalne klime. Tako zimi, zbog blizine toplog Jadranskog mora izostaju ekstremno niske temperature dok zrak isušuju i hlade česti vjetrovi. Temperature zraka na području Drniša u zimskim mjesecima optimalne su za provedbu faza suhog soljenja i prešanja pršuta. Povoljnim temperaturnim uvjetima pridružuje se i relativna vlažnost zraka čije uobičajene vrijednosti tijekom zime i ranog proljeća omogućavaju prirodan proces sušenje mesa. Navedenom pogoduje niska količina oborina, izostanak magle te vrlo česti vjetrovi, koji zimi daju glavno obilježje klimatskim prilikama. Stvaranju povoljnih prirodnih uvjeta za proizvodnju suhomesnatih proizvoda osobito pridonosi izmjena bure - suhog i hladnog sjeveroistočnjaka, koji s masiva Dinare i okolnih planina puše u pravcu mora, i juga - jugoistočnjaka, koji s mora donosi toplinu i vlagu. Porast temperature zraka u travnju i svibnju poklapa se s početkom faze zrenja kada se pršuti premještaju u podrumske prostore ili komore za zrenje koje onemogućavaju porast i značajnija temperaturna kolebanja. U tom periodu dodatno se smanjuje količina oborina i relativna vlažnost zraka što optimalno pogoduje procesu prirodnog sušenja i zrenja pršuta.
Povezanost drniškog pršuta s zemljopisnim okruženjem, osim iz povoljnih klimatskih prilika, proizlazi i iz duge tradicije proizvodnje i visoke reputacije pršuta iz drniškog kraja. Bogatu tradiciju proizvodnje pršuta stvarale su brojne generacije lokalnih mještana vješto koristeći bogomdane prirodne uvjete zbog čega su područje grada Drniša i njegove šire okolice odavna postali poznati po pršutu.
Poznato je da je drniški pršut bio služen na europskim kraljevskim dvorovima, a do rata 1990-ih pršut iz pršutane u Drnišu bio je komercijalno najznačajniji i najpoznatiji brend pršuta na domaćem tržištu. Svoju visoku reputaciju drniški pršut zadržao je sve do danas, te je dobro poznat ne samo u državama nastalim na području bivše Jugoslavije već i drugim zemljama.
Tradicionalna znanja i vještine lokalnog stanovništva u proizvodnji pršuta koja su se prenosila iz generacije na generaciju imala su veliki utjecaj na formiranjeposebnih organoleptičkih svojstva drniškog pršuta. Uobičajene niske temperature zraka koje su tijekom zime prirodno štitile meso od kvarenje omogućavale su drniškim seljacima soljenje mesa s umjerenom količinom soli. Ovo iskustvo koriste i današnji proizvođači što, uz uklanjanje tzv. nečiste soli i ispiranje butova nakon soljenja, daje drniškom pršutu prepoznatljiv manje slan, blago slatkasti okus. Još jedna od osobitosti drniškog pršuta jeste i njegova specifična, blago naglašena
aroma dima. Dimljenje pršuta u drniškom kraju datira iz prošlih vremena kada se pršut sušio u starim kužinama i konobama iz kojih se dimom istjerivala vlaga. Pri loženju uvijek se izbjegavalo drvo koje sadrži puno smole a upotrebljavale tvrde vrste drveta i lokalno mirisno raslinje koje je dimu i dimljenom mesu davalo posebnu aromu. Ovakav, tradicionalni način dimljenja drniškog pršuta zadržao se do danas, pri čemu se osim izboru vrste drveta, posebna pažnja pridaje i režimu dimljenja. Loži se i dalje ručno a pršuti obično dime za toplijeg i vlažnijeg vremena dok ih se za burnih dana samo kontrolirano vjetri. Pažljivo soljenje i dimljenje, te prirodno sušenje i zrenje u trajanju godine pa i više dana presudno utječu na formiranje prepoznatljive boje, strukture, mirisa i okusa drniškog pršuta. Pri tome su, briga, znanje i iskustvo drniških pršutara, kao i poznavanje lokalnih vremenskih prilika bili i ostali nezamjenjivi čimbenik tradicionalne proizvodnje i prepoznatljive kakvoće drniškog pršuta.
Izvorni dokument, nalazi se na web stranici Ministarstva poljoprivrede pod linkom:
L I N K O M
Evo jedne prigodne fotografije suvenira s motivom drniškog pršuta, kojeg jako lijepo izrađuje Milanka Pranić.
↧
Smrtno stradao u prometnoj nesreći u Kninu
Na web stranici "POLICIJSKE UPRAVE ŠIBENSKO KNINSKE, može se pročitati sljedeća tužna vijest:
Smrtno stradao u prometnoj nesreći u Kninu
7. studeni 2012. -
Link: http://www.sibensko-kninska.policija.hr//MainPu.aspxid=141412
Noćas, 7. studenog oko 1.10 sati u Kninu u Resičinoj ulici u prometnoj nesreći smrtno je stradao 27-godišnji vozač osobnog automobila iz Promine ( J.D. iz Razvođa op.a), dok je maloljetnik s područja Knina, kao putnik u tom vozilu, lakše ozlijeđen i zadržan je na daljnjem liječenju u općoj bolnici Knin.
Očevid na mjestu prometne nesreće obavio je zamjenik Županijskog državnog odvjetnika, sudski vještak za promet, uz policijske službenike, gdje je utvrđeno da je do prometne nesreće došlo kada je 27-godišnji vozač upravljajući osobnim automobilom VW Golf, šibenskih registracijskih oznaka krećući se Zlatovićevom ulicom dolaskom do raskrižja s Resičinom ulicom uletio u iskopanu rupu po cijeloj širini kolnika, kada je prednjim lijevim dijelom vozila naletio na zemljani kraj iskopane rupe, nakon čega vozilom upao u rupu, koja nije bila obilježena prometnom signalizacijom, koja bi ukazivala na izvođenje radova u toj ulici.
Po nalogu zamjenika Županijskog državnog odvjetnika tijelo preminulog vozača prevezeno je u Opću bolnicu Knin radi obdukcije.
U cilju utvrđivanja dodatnih okolnosti ove prometne nesreće slijedi daljnje postupanje.
"Dnevnik.hr" nam donosi sljedeći video prilog;
↧
↧
Iz video arhive Drage (Marka) Čilaša-10. dio
Suknovci u studenom 1995 godine;
↧
LD Promina
Jedna od najaktivnijih udruga u općini Promina, sigurno je Lovačko društvo Promina.
Nedavno sam pronašao njihovu web stranicu, i na njoj, između ostalog možete pročitati:
Lovačko društvo "Promina" Oklaj osnovano je 1952. godine.
Društvo djeluje na području Općine Promina sa sjedištem u Oklaju.
Društvo gospodari površinom od oko 10000 hektara.
Lovište je nastanjeno zecom, lisicom, čagljom, vukom, divljom mačkom, divljom svinjom, a posljednjih godina se sve učestalije viđaju i srne.
Od pernate divljači na lovištu obitava jarebica (trčka, grivna), a sezonski i šljuka i prepelica.
Lovačko društvo "Promina" broji 150 članova (lovaca).
Meni je posebno zanimljivo nedjeljom ujutro, kad idem na posao, promatrati okupljaje lovnih grupa u centru Oklaja.
Sa svih strana, iz smjera Knina, Drniša, Kistanja.pristižu lovci sa svojim automobilima, i obavezno s psima.
Mogu se tu vidjeti razni ižinji za prijevoz pasa. Razne prikolice, košare, kućice, a iz njih dopire veseli lavež pasa, njihovo lupkanje repom po stranicama limenki.
Na licima lovaca uzbuđenje, radostsvi užurbano, ponosno gazeveselo pozdravljaju jedni drugekomentiraju što će se dobrog naći za marednu.tko će na koju stranu
Jutarnja kava u Hrćei može se krenuti u lov.
Zadnjih godina, koliko primjećujem, (kao promatrač sa strane), lov je najviše usmjeren na smanjenje broja divljih svinja, koje nanose najviše štete poljoprivrednicima u Promini.
Osim poljoprivrednika, često dolazi i do prometnih nesreća koje izazivaju divlje svinje prilikom pretrčavanja prometnica.
Tako je i prije samo nekoliko dana kombi hitne pomoći u blizini Tri rasta prilično oštećen u jednoj takvoj nezgodi.
Eto, ukoliko vozite noću iz pravca Knina prema Oklaju, pripazite, jer su do sada koliko je meni poznato, divlje svinje izazvale prometne nezgode na pozicijama kod puta za Zeliće (stari put), kod puta za nekakvu jaru prije Pržine, kod Vranješeve jare.
Ukoliko ipak naletite na bilo kakvu zvjerku , onda ste dužni nazvati LD Promina, predsjednika Zvonimira Bandala i posavjetovati se kako naplatiti štetu na vozilu.
Ali, vratimo se našim lovcima.
Nadam se da će oni u svom programu uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači; gospodarenje lovištem; zaštita prirode i okoliša; izobrazba lovaca i lovnih pripravnika; organiziranje, razvijanje i unapređivanje lova biti uspješni na području Promine.
Za više informacija o LD Promina, tu je i link:
http://lovackodrustvopromina.hr/
↧
Rekonstrukcija ceste Drniš-Oklaj-(ne)ide dalje
(fotografije je prenesena iz SD-ilustracija Boško Vestić)
Čitajući na internetu Slobodnu Dalmaciju, pronašao sam sljedeću vijest, vezanu za ceste prema Promini:
ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE
Kreće sanacija prometnica na drniškom području
Objavljeno 08.11.2012. u 22:40
Piše: MARINA JURKOVIĆ
Link:
tp://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Sibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/193049/Kree-sanacija-prometnica-na-drnikom-podruju.aspx
"Tako će cestari prionuti na potpunu obnovu prometnice kroz miljevačka sela Ključ Drinovci Brištane u dužini od 4,8 kilometara. Osim novog asfaltnog sloja, u punoj će dužini biti uređene bankine te horizontalna i vertikalna signalizacija. Pri tome će se ukloniti i objekt koji je godinama stvarao teškoće u prometu. Radovi koje izvodi tišnjanska tvrtka Sarađen vrijedni su, prema riječima Ante Parata, ravnatelja ŽUC-a, 2,3 milijuna kuna".
Glavni projekt, dodaje, izrađen je i za županijsku cestu Drniš Oklaj, ishođena je i lokacijska dozvola, dovršen je parcelacijski elaborat i čeka se katastarska potvrda na osnovi koje će se prići procjeni i otkupu zemljišta.
U pitanju je velik zahvat u dužini većoj od 12 kilometara i za taj projekt ŽUC nema novca jer bi, prema grubim procjenama, posao koštao milijun i pol kuna po kilometru, odnosno najmanje 20-ak milijuna kuna. Točno procjenu znat ćemo uskoro najavio je Parat te istaknuo da obnovu čeka i cesta prema Roškom slapu.
Idućeg mjeseca bit će donesen program rada i investicija u 2013.
Ovisno o iznosu kojim ćemo raspolagati, vidjet ćemo koliko će biti moguće nastaviti radove na obnovi ceste prema Roškom slapu rezimirao je ravnatelj ŽUC-a.
↧